O zbivanjima u Crkvi u Bosni i Hercegovini javlja Ivo Tomašević

Lijepa slika zajedništva vladala je 28. i 29. kolovoza u zgradi nekadašnje Franjevačke teologije u sarajevkom naselju Kovačići, koja je bila najprije oduzeta pa potom u ratu uništena, a sada polako dobiva svoje lijepe nekadašnje obrise te je u njoj smješten Provincijalat i Franjevački međunarodni studentski centar. Oko 160 redovnika i redovnica raznih redova iz svih krajeva Bosne i Hercegovine okupilo se na Redovničkim danima. Predsjednica Konferencije redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine, koja je i organizator ovog okupljanja, s. Marina Piljić u svom pozdravu pojasnila je da su izabrali temu o posvećenom životu u ulozi promicanja kršćanske baštine u suvremenoj Europi posredne važnosti kako bi im bila poticaj i pomoć da kao građani Europe dadnu svoj doprinos da ona postane čovječnija i duhovnija za što je potrebno krenuti od Krista i oživjeti otajstvo vlastitog života i poziva. Predsjednik Vijeća za ustanove posvećenog života i družbi apostolskog života BK BiH biskup banjalučki Franjo Komarica je u pisanom pozdravu u ime biskupa BK BiH istaknuo je da će tema Redovničkih dana svima Vama posvijestiti važnu istinu o našem kršćanskom identitetu i našem dugu prema tom identitetu. „Naš kršćanski identitet, kao suvremena karika u dugom zlatnom lancu europske kršćanske baštine, zadužuje nas da sve što je bilo dobro i pozitivno u dosadašnjim generacijama upotrijebimo za svoj duhovni rast i predamo slijedećim generacijama. To ćemo uspjeti tim bolje i lakše ako se udružimo, ako zajedničkim raspoloživim snagama uradimo savjesno ono što od nas očekuje i Crkva i društvo“, istaknuo je biskup Komarica. Svečanim Misnim slavljem prvoga dana u zajedništvu je sve redovnike i redovnice osnažio i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Alessandro D'Errico, a pohodom drevnom fojničkom samostanu sudionici su imali mogućnost bolje upoznati povijest i višestoljetno djelovanje franjevaca na ovim prostorima.
A lijepa gesta poštivanja i dobre suradnje dogodio se ovih dana na Humcu u Hercegovini kada je fra Hadrijan Sivrić proslavio svoj dijamantni jubilej - 60. obljetnicu misništva, u zajedništvu s biskupom mostarsko-duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim mons. dr. Ratkom Perićem i uz suslavlje braće franjevaca Hercegovačke provincije na čelu s provincijalom dr. fra Ivanom Sesarom te sudjelovanje rodbine, prijatelja i velikog broja vjernika. Prije 60 godina fra Hadrijan je pozvao tadašnjeg biskupa iz Mostara mons. Petra Čulu da mu bude propovjednik, ali su nekoliko dana prije mlade Mise komunisti uhitili i zatvorili biskupa Čulu te nije mogao doći na Mladu misu. Znajući za ovaj događaj, biskup Perić je rado prihvatio biti propovjednik na fra Hadrijanovu jubilejskom slavlju i tako nadomjesti ono što je bilo onemogućeno prije 60 godina. U propovijedi je biskup Perić govorio o osobinama dijamanta - tvrdoći, providnosti - transparentnosti i sposobnosti da ostane čist, neokaljan, istaknuvši da su te karakteristike krasile i slavljenika fra Hadrijana kojem je zahvalio za 60 godina posvećenih Crkvi i Redu. A kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, pohodio je 28. kolovoza dr. Harisa Silajdžića, predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine te ukazao na problem sve manjeg broja Hrvata-katolika konkretno u Sarajevu i s problemima s kojima se susreće Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini posebno kad je riječ o dobivanju pojedinih dozvola za gradnju nekih crkvenih objekata, „Vrhbosanska Nadbiskupija nema ništa protiv ijedne vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini, ali činjenica je da Islamska zajednica puno lakše dobiva pojedine dozvole za gradnju džamije u Sarajevu ili nekih drugih objekata. Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini nema ništa protiv gradnje vjerskih objekata bilo gdje, ali neka to bude po principu jednakopravnosti“, kazao je kardinal Puljić. Odazivajući se pozivu banjolučkog biskupa dr. Franje Komarice, utjecajni njemački političar dr. Christian Wulff, predsjednik savezne pokrajine Donje Saksonije, pohodio je Banjolučku biskupiju 27. i 28. kolovoza. Sudjelovao je najprije na svečanom Misnom slavlju u katedrali sv. Bonaventure. „Vaš ciljani pohod Banjolučkoj biskupiji i našoj domovini daje podršku svim našim miroljubivim naporima u izgradnji bolje budućnosti ove napaćene, još uvijek nesređene i zato nesigurne zemlje“, kazao je biskup Komarica podsjećajući da veze između Donje Saksonije i Banjolučke biskupije traju još od osamdesetih godina devetnaestog stoljeća, kada su se mnogi iz te pokrajine naselili u područje sjeverno od Banja Luke, u plodno Lijevče polje i tu ostali do kraja II. svjetskog rata. Gost je posjetio crkvene institucije te župnu crkvu sv. Josipa u Novoj Topoli kod Bosanske Gradiške, koju su prije 117 godina sagradili njemački doseljenici iz njegova rodnog kraja, a razgovarao je i s hrvatskim gospodarstvenicima. Također se susreo i s premijerom RS Miloradom Dodikom, te s episkopom banjalučkim Gospodinom Jefremom i muftijom banjolučkim Edhemom Čamdžićem.