Ako moram biti biskup, onda to želim biti u arapskom svijetu – rekao je biskup Paul
Hinder, franjevac kapucin, Švicarac, podsjećajući na svoju želju očitovanu Svetome
Ocu u trenutku imenovanja za biskupa. Biskup Hinder je od 2005. apostolski vikar Arapskoga
poluotoka i brine se za oko milijun i 300 tisuća vjernika. Živi u Abu Dhabiju, u Ujedinjenim
Arapskim Emiratima, nedaleko najveće džamije u državi. U Riminiju je na meetingu 26.
kolovoza govorio o stanju kršćana u arapskim zemljama. Njegova je prostorno najveća
biskupija u svijetu, ima oko tri milijuna četvornih kilometara. U njoj živi oko devedeset
nacija, a proteže se na: Ujedinjenje Arapske Emirate, Bahrein, Oman, Jemen, Katar
i Saudijsku Arabiju. Apostolski je vikarijat ustanovljen 1889. godine i povjeren je
franjevcima kapucinima. Biskup je odgovarajući na pitanja novinara pokazivao dijapozitive
sa svečanoga otvaranja prve katoličke crkve 16. ožujka u Dohi, Crkve svete Marije
koja može primiti četiri tisuće vjernika kao i obrede Velikoga tjedna u Abu Dhabiju
na kojima je sudjelovalo oko 70 tisuća vjernika. Na Uskrs se u Dubaju i Abu Dhabiju
slavi 19 misa: šest na engleskom jeziku, dvije na arapskom, potom na nacionalnim jezicima
pojedinih useljeničkih skupina. Vjernici su ponajviše Filipinci i Indijci, ima veoma
puni Indonežana, Nigerijaca, Europljana i Amerikanaca. Lokalnih kršćana nema. Svi
su useljenici, uključujući biskupa, mi smo 100% hodočasnička crkva – našalio se biskup.
U svakoj župi ima jedna kapela posvećena Gospi, gdje se i muslimani pomole. Crkve
nemaju vidljiva vanjska obilježja, poput križeva ili zvonika. Vjernici se okupljaju
na molitvu u privatnim kućama, koje se najčešće nalaze u predgrađima. Zbog pomanjkanja
svećenika neke su lokalne zajednice povjerene laicima. Ljudi su u našim krajevima
veoma pobožni, imaju duboku i čvrstu vjeru koja me katkada iznenadi – ustvrdio je
biskup dodajući kako je Crkva vrlo živa premda je nevidljiva. Upravo zato što nismo
nitko, mi smo protagonisti – istaknuo je biskup citirajući geslo ovogodišnjega meetinga
u Riminiju. Govoreći pak o situaciji u vikarijatu, rekao je kako sve države osim
Saudijske Arabije poštuju slobodu bogoštovlja. U Saudijskoj Arabiji kršćani, njih
oko 800 tisuća, nemaju javnoga bogoštovlja. Saudijski kralj Abdallah ne brani bogoštovlje
u privatnim kućama ako ne remeti javni red. Zabrane onemogućuju pastoralni rad. Nije
lako otvoreno ispovijedati vjeru – primijetio je biskup – ali budući da je Isus Krist
sin Boga živoga, ja ga moram naviještati premda to može izgledati kao uvreda Kuranu.
Osvrćući se na odnos s muslimanskim uglednicima, rekao je kako su odnosi srdačni,
te da ga muslimani u prigodi muslimanskih blagdana često zovu u goste. Problem je
u tome što mi svoju kulturu smatramo vrhuncem ljudskoga razvoja. To nije pravedno,
jer ne moraju svi narodi imati istu povijest – zaključio je biskup i dodao kako je
uvjeren da se muslimanski svijet mora više otvoriti razumu, ali to ne znači neophodno
podlijeganje sekularizmu. Možda smo mi na pogrješnome putu – primijetio je i pozvao
na poštovanje svake kulture.