Meeting u Riminiju

U Riminiju je u nedjelju (24. kolovoza) svečanom koncelebriranom misom otvoren XXVI. meeting zajednice „Comunione e Liberazione“. Snažan odjek u javnosti izazvao je govor kardinala Angela Bagnasca, predsjednika Talijanske biskupske konferencije kao i svjedočanstva utemeljitelja „Pokreta bezemljaša“ u Brazilu. Izravno napasti duhovne i moralne vrednote jedne zajednice i jedne države znači napasti njezinu cjelovitost – upozorio je kardinal Bagnasco, naročito misleći na Europu. Danas se želi nijekati javnu dimenziju vjere, a nije pošteno svako stajalište vjernika tumačiti vjerskim opredjeljenjem; vrednote, poput obitelji i života, premda rasvijetljene vjerom, one su također stečevina razuma – istaknuo je kardinal.
Osvrnuvši se na kulturno ozračje u Italiji u razgovoru za našu radio postaju rekao je kako je fundamentalistička napast stvarnost prošlosti, sadašnjosti, a možda, nažalost, i budućnosti. Ne znam može li se u Italiji također i u Europi u ovome trenutku govoriti o antiklerikalnome ili anticrkvenome fundamentalizmu, ali su neporecive pojave uperene protiv nazočnosti kršćanske zajednice. Odgovor kršćanske zajednice, Crkve kao takve, je vjernost evanđelju i ljubavi prema čovjeku, polazeći upravo od naviještanja Kristova evanđelja, od promicanja obrane razuma, pravoga razuma, koji je danas pod optužbom, u krizi, kao da nije kadar prepoznati istinu o čovjeku – rekao je kardinal.
Osvrnuvši se na odnos kršćana prema politici, rekao je kako treba imati na umu ono što je Benedikt XVI. rekao u Veroni, na skupu Crkve u Italiji, da Crkva nije politički subjekt, ali da to ne znači neutralnost u odnosu na bilo koje stajalište – socijalno, kulturalno i tako redom – upravo je poslanje Crkve naviještati evanđelje, odnosno Krista, a Krist spašava ljudsku osobu u svim njezinim dimenzijama, osobnim i društvenim. Crkva dakle ne može biti neutralna ili ravnodušna prema nijednome stajalištu. Vjernici, kao i svi građani u igri demokracije, s vlastitom savješću kao i svi drugi ulaze u demokratski dinamizam noseći sobom viđenja nadahnuta vjerom i razumom. Nisu dakle sva stajališta katoličkih političara, ili kršćanske zajednice, pa ni samih biskupa, kada govore o općim načelima, neophodno konfesionalna, primjerice kada se govori o obitelji, životu i drugim vrednotama koje su također naravne i razumne – istaknuo je kardinal.
Na novinarov upit što Crkva može dati Italiji, odgovorio je kako Crkva želi biti uporište za brojne župske zajednice u Italiji: snagom vlastite vjerske poruke, kršćanskoga karitativnoga osjećaja ili evanđeoske solidarnosti koja je tradicija i bitna crkvena baština Crkva je na raspolaganju svima, a ne samo vjernicima – zaključio je kardinal Bagnasco.