Ekvadorski biskupi brane slobodu naviještanja

Ekvadorski biskupi u novoj izjavi potvrđuju pravo Crkve da slobodno naviješta evanđeosku poruku. Nadbiskup Antonio Arregui Yarza, predsjednik Ekvadorske biskupske konferencije, svojim je govorom na Američkom misionarskome kongresu izazvao burnu polemiku, stoga biskupi ponovno upućuju na dokument Biskupske konferencije, objavljen 28. srpnja. U tom se dokumentu izražava sumnja o nekim normama o pravu na život, obitelj i odgoj, sadržanim u novom ustavu o kojem će građani 28. rujna odlučiti na referendumu.
Riječi predsjednika Biskupske konferencije izazvale su oštre reakcije nekih društvenih skupina, prema kojima Crkva ne bi imala pravo govoriti o tim temama. U novoj izjavi od 14. kolovoza ekvadorski biskupi, citirajući Katekizam Katoličke crkve, podsjećaju kako „je zadaća Crkve uvijek i posvuda naviještati moralna načela i o društvenome ustroju kao i izricati sud o bilo kojoj ljudskoj stvarnosti, jer to zahtijevaju temeljna prava ljudske osobe i spas duša. Sporazum potpisan između Svete Stolice i ekvadorske vlade – ističu biskupi – svećenicima ne dopušta učlanjivanje u političke stranke niti izravno bavljenje politikom, ali priloženi protokol kleru priznaje „punu i neosporivu slobodu“ naviještati, izlagati i braniti dogmatski nauk i katolički moral. Stoga ćemo nastaviti – upozoravaju biskupi – vršeći svoje poslanje, iznositi pastoralne upute sadržane u dokumentu od 28. srpnja kako bismo Božjom riječju i ispravnim informiranjem prosvjetljivali katolike i ljude dobre volje da glasuju po savjesti, slobodno i svjesno. Premda se u novome ustavu zamjećuju neki pozitivni izričaji „o središnjosti osobe u društvenim, gospodarskim, odgojnim i zdravstvenim ciljevima, s posebnim naglašavanjem promocije siromašnih – stoji u dokumentu od 28. srpnja – ipak se ne spominju načini borbe protiv siromaštva i korupcije. Najveći je problem u nekim temeljnim izričajima o pobačaju, obitelji, odgoju i vjerskoj slobodi. Biskupi stoga, podsjećajući kako ta načela ne mogu biti predmet pogodbe, od kršćana i ljudi dobre volje zahtijevaju jasno držanje te ističu neke temeljne točke na kojima se temelji njihovo neslaganje, svjesni da to njihovo odbacivanje dijeli više od 800 tisuća potpisa kršćanske braće evangelika i drugih ljudi dobre volje, predanih Ustavotvornoj skupštini. Primjerice, ljudska osoba postoji prije države, to jest, država mora biti u službi osobe i društva, a ne obratno. U ustavnome tekstu to nije jasno izrečeno. Osim toga, prema mišljenu biskupa, nije jasno izrečeno pravo na život od samoga začeća, jer, premda se ne spominje pobačaj, ustavni tekst ostavlja otvorena vrata ubijanju novih stvorenja u majčinoj utrobi. Čak se vrši napad na obitelj, temeljnu stanicu društva i općega dobra, jer novi Ustav odbacuje postojanje „obitelji uzora“ svrstava ga s raznim vrstama obitelji. Otuda izjednačivanje obitelji sa zajednicom istospolnih osoba. Na koncu, država ne priznaje odgoj kao pravo roditelja niti slobodu poučavanja jer za sebe pridržava pravo odlučiti ono što treba ili ne treba poučavati. Ustvari, odgoj se tvrdnjom da je javna služba, smatra državnim dopuštenjem, a ne očitovanjem prava roditelja – stoji u zaključku dokumenta.