Papina kateheza na općoj audijenciji - 13. kolovoza 2008.
Papa Benedikt XVI. je poslije dvotjednoga odmora počeo sa svojim redovitim dužnostima
i danas je prije podne u Castel Gandolfu imao opću audijenciju pred velikim brojem
hodočasnika iz cijeloga svijeta.Draga braćo i sestre, vrativši se iz Bressanonea,
gdje sam neko vrijeme proveo na odmoru, sretan samo što mogu susresti i pozdraviti
vas, dragi stanovnici Castel Gandolfa, i vas hodočasnici koji ste me danas došli posjetiti.
Htio bih se još jednom zahvaliti svima onima koji su mi iskazali gostoprimstvo i čuvali
me u tijeku moga boravka u planinama. Bili su to dani vedre opuštenosti, tijekom kojih
nisam prestajao spominjati Gospodinu one koji se uzdaju u moje molitve. Doista je
mnogo onih koji mi pišu i mole da molim za njih. Kazuju mi svoje radosti, ali i svoje
brige, svoje životne planove, ali i probleme u obitelji i na poslu, očekivanja i nade
koje nose u srcu, kao i tjeskobe zbog nesigurnosti koje čovječanstvo proživljava u
ovom trenutku – kazao je Sveti Otac. Mogu zajamčiti da se spomenem svih i svakog posebice,
napose u svakodnevnom slavljenju mise i molitvi krunice. Znadem dobro da je prva služba
koju mogu pružiti Crkvi i čovječanstvo upravo molitva, jer dok molim s povjerenjem
predajem u Gospodinove ruke službu koju mi je On sam povjerio kao i budućnost čitave
crkvene i građanske zajednice. Onaj koji moli ne gubi nikada nadu, pa ni onda kada
se nađe u teškim situacijama ili čak u, ljudski gledano, beznadnom položaju. To nas
uči Sveto pismo i to svjedoči povijest Crkve. Koliko možemo samo navesti primjera
u kojima je upravo molitva podupirala svece i kršćanski narod na njihovu putu – istaknuo
je Papa! Među svjedočanstvima našega doba htio bih spomenuti dvoje svetaca kojih se
ovih dana spominjemo. To su Terezija Benedikta od Križa, Edith Stein, čiji blagdan
slavimo 9. kolovoza, i Maksimilijan Marija Kolbe kojeg se spominjemo sutra, 14. kolovoza,
uoči svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marija. Oboje su svoj zemaljski život skončali
mučeništvom u logoru u Auschwitzu. Na prvi se pogled njihove živote može smatrati
porazom, ali upravo u njihovu mučeništvu blista sjaj one Ljubavi koja pobjeđuje tamu
sebičnosti i mržnje. Svetom Maksimilijanu Kolbeu pripisuju se sljedeće riječi koje
je izrekao u jeku žestokih nacističkih progona: "Mržnja nije stvaralačka snaga, to
je samo ljubav". On je tu ljubav na junački način dokazao velikodušnom ponudom da
pođe u smrt namjesto drugog logoraša. Ta je žrtva završila smrću od gladi u bunkeru
14. kolovoza 1941 naglasio je Benedikt XVI. Edith Stein, 6. kolovoza slijedeće godine,
tri dana prije svoje smrti, okupivši oko sebe nekoliko susestara iz samostana u Echtu
rekla im je: "Spremna sam na sve. Isus je i ovdje među nama. Sve do sada sam mogla
dobro moliti i rekla sam od svega srca: Ave, Crux, spes unica (zdravo križu, nado
jedina)". Svjedoci koji su uspjeli izbjeći strašan pokolj pripovijedaju kako se Terezija
Benedikta od Križa, svjesno koračajući ususret smrti odjevena u karmelićanski habit,
isticala svojim ponašanjem koje je zračilo mirom, vedrinom i smirenošću i svojom pozornošću
za potrebe drugih. Molitva je bila tajna te svete suzaštitnice Europe, koja je, "nakon
što se približila tik do istine u miru kontemplativnog života, morala do kraja iskusiti
tajnu križa"."Zdravo Marijo" bio je posljednji zaziv na usnama svetog Maksimilijana
Kolbea dok je pružao ruku onome koji ga je usmrtio injekcijom karbolne kiseline. Dirljivo
je konstatirati kako je ponizno i povjerljivo utjecanje Gospi bio uvijek nepresušni
izvor hrabrosti i vedrine. Dok se pripremamo za proslavu svetkovine Uznesenja, koja
je tradicionalno vjerničkom puku jedan od najdražih marijanskih blagdana, obnovimo
svoje povjerenje u Nju koja s Neba bdije s majčinskom ljubavlju nad nama u svakome
trenutku. To je ono što govorimo u prisnoj molitvi Zdravo Marijo, moleći je da moli
za nas "sada i na času smrti naše" – ovim je riječima završio svoju katehezu papa
Benedikt XVI.