O zbivanjima u Crkvi u BiH govori msgr.Ivo Tomašević

Od izuzetne važnosti za partikularnu Crkvu u BiH jest provedba Temeljnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Svete Stolice, koji su 19. travnja 2006. u Sarajevu potpisali tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH g. Ivo Miro Jović i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Alessandro D'Errico. Na obljetnicu smrti bosanske kraljice Katarine Kotromanić-Kosača, 25. listopada 2007. u Vatikanu državni tajnik njegove svetosti kardinal Tarcisio Bertone i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine g. Željko Komšić razmijenili su ratifikacijske instrumente Temeljnog ugovora i Dodatnog protokola potpisanog 29. rujna 2006. Treba podsjetiti da su na izradi Ugovora počeli raditi odmah nakon ratnih događanja i tadašnji apostolski nuncij u BiH mons. Francesco Monterisi i njegov bliski suradnik mons. Martin Vidović, sadašnji apostolski nuncij u Bjelorusiji.
Plodovi nedavnog pohoda tajnika Državnog tajništva Svete Stolice za odnose s državama nadbiskupa Domiquea Mambertija koncem travnja ove godine i uporno zauzimanje nuncija D'Errica i njegova trajna suradnja s biskupima BK BiH postaju vidljivi u početku realizacije Ugovora i to njegova članka 18 paragrafa 2 u kojem stoji da će biti ustanovljeno Mješovito povjerenstvo, sastavljeno od predstavnika BiH i Svete Stolice, koje će raspravljati o pitanjima od zajedničkog interesa koja budu zahtijevala nova ili dodatna rješenja te će svoje prijedloge podastrijeti odnosnim vlastima na odobrenje. U svom službenom Priopćenju Apostolska nuncijatura u BiH je s radošću prenijela vijest da je 29. srpnja Vijeće ministra BiH donijelo odluku o formiranju Mješovitog povjerenstva te izvijestila da će u tom povjerenstvu predstavnici Svete Stolice biti: nuncij D'Errico i tajnik Nuncijatura mons. Waldemar Stanisław Sommertag, pomoćni biskup vrhbosanski mons. Dr. Pero Sudar, profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji u Sarajevu dr. don Tomo Vukšić te provincijal Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Ivan Sesar. Samo mir, koji je utemeljen na istini i pravdi, može biti dugotrajan i od Boga darovan. Zato je nužno utemeljeno i s ljubavlju uporno raditi na iznošenju istine, ali i uvijek iznova sjetiti se u molitvi i misnim nakanama posebno onih koji su stradali od ljudi ispunjenih mržnjom samo zato što su drugačiji po vjeri i naciji. Neumorno banjalučki kronopisac mons. dr. Anto Orlovac prije nekoliko godina je puno pisao o onom što se stvarno dogodilo 27. srpnja 1941. godine koji nemali broj onih koji sebe nazivaju antifašistima i danas obilježavaju kao dan ustanka „naroda i narodnosti“ protiv fašizma. I ove, kao i prijašnjih godina, gotovo niti jedan civilni medij u BiH nije želio izvijestiti svoje čitatelje, gledatelje i slušatelje što se stvarno dogodilo toga dana. U svom napisu dr. Vukšić je ukratko podsjetio da je prvi ubijeni katolički svećenik u Drugom svjetskom ratu na cijelom području bivše Jugoslavije bio Waldemar Maksimilijan Nestor, svećenik Banjalučke biskupije i župnik u Drvaru, bivši trapist i Nijemac po narodnosti. Kao župnik Drvara slavio je Svetu 26. srpnja 1941., na blagdan sv. Ane u Kosovu kod Knina kamo je došao s većom skupinom svojih župljana. Iako su ga franjevci iz Knina upozorili na opasnost, on je ujutro 27. srpnja krenuo vlakom sa svojim vjernicima natrag prema Drvaru kako bi te nedjelje slavio Svetu misu. Srpski oružnici su zaustavili vlak i sve katolike zajedno sa župnikom Nestorom svezane odveli u mjesto Trubar blizu Drvara i pobili ih te ih bacili u jamu Golubnjača. Istog dana su uhitili i župnika u Bosanskom Grahovu Jurja Gospodnetića, rođenog u Postirama na Braču, te ga vodali po gradu svezanoga poput medvjeda, izmasakrirali ga i ubili te nabili na ražanj i ispekli. Četiri godine nakon rata odnosno 1949. u Drvaru je srušena župna crkva i zgrada župnog pastoralnog centra, a biskupu banjolučkom mons. Franji Komarici i župnicima u Drvaru bili su potrebni nebrojeni susreti i dopisi da bi se pokazala dobra volja za davanje dozvole i lokacije za ponovnu izgradnju crkve. Uporno prešućivanje ovih zločina u javnosti kao i pojedine čestitke duboko vrijeđaju nevine žrtve. Katolici Banjolučke biskupije pridružit će se svake posljednje nedjelje u mjesecu srpnju molitvama i sudjelovanjem na Misnom slavlju za sve žrtve ratova 20. stoljeća. Oni se žele pridružiti istinskom kršćanskom pozivu, koji je na Misi zadušnici za ubijenih 67 nedužnih civila, katolika Hrvata u Briševu nedaleko od Prijedora, vrlo lijepo sročio mons. Orlovac: "Kao kršćani molimo se i za one koji su zlo činili da ih Bog potakne, jer oni na svojoj savjesti nose najtežu odgovornost, a molimo i da se zlo koje se dogodilo nikada više ne ponovi ".