Kardinal Martino otvorio kongres „Ekološko pitanje, život čovjeka u svijetu“

„Ekološko pitanje, život čovjeka u svijetu“ – tema je trodnevnoga međunarodnog kongresa koji je Sveta Stolica organizirala na svjetskoj izložbi Expo u španjolskome gradu Saragozi, a koji je 10. srpnja otvorio kardinal Renato Raffaele Martino, predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir. Tim se događajem u paviljonu Svete Stolice želi odgovoriti, s ljudskoga i kršćanskoga vidika, na pitanja koja si čovjek postavlja u vezi sa sadašnjom evolucijom svijeta i konačnom sudbinom stvari i čovječanstva – istaknuli su organizatori.
Osvrnuvši se u razgovoru za našu radio postaju na ekološko pitanje, i posebice na vodu, koja je i tema svjetske izložbe u Saragozi, Francesco Viola, profesor filozofije prava na Sveučilištu u Palermu, prije svega je istaknuo kako je danas važna tema odnos između čovjeka i prirode, a to je i opća tema spomenutoga skupa i cijele izložbe. Tu je riječ o nadilaženju podjela iz prošlosti, poglavito podjela modernosti koje su suprotstavile čovjeka i prirodu, subjekt i objekt, tijelo i duh. Odvojile su stvari koje pripadaju velikome svijetu Stvorenoga, uzajamno ih suprotstavile, te slijedom toga, zaštititi jednu znači oštetiti drugu – primijetio je profesor. Spomenuvši univerzalnost dobara Stvorenoga, koju Sveta Stolica ističe i sudjelovanjem na izložbi, a o kojoj je papa Benedikt XVI. više puta govorio, profesor Viola je napomenuo kako je jasno da je problem u suživotu; međutim, u isto vrijeme valja paziti jer postoji opasnost od prijelaza na oblik izjednačenja, u kojemu sve poprima jednaku vrijednost. Mislim da se Sveta Stolica bori upravo na crti suživota unutar različitoga svijeta, jer zadržati neku različitost znači zadržati značenje stvari.
Napomenuvši na posljetku da je ekološko pitanje, očuvanje i mudro korištenje dobara Stvorenoga, veliko pitanje za čovjeka XXI. stoljeća, prof. Viola je pojasnio kako ekološko pitanje može pokrenuti i takve oblike samovoljnih rješenja u kojima ljudska prava mogu biti podređena zaštiti prirode. Potrebna je, međutim, sinteza koja se oslanja na kršćansku mudrost. Prema kršćanskome viđenju, mudar je onaj koji postavlja red, mudrost je u uspostavljanju reda. Taj red u prirodi, koji je nekada izgledao darovan čovjeku i koji je čovjek mogao sa zahvalnošću primiti ali ne i manipulirati njime, taj red sada čovjek treba ponovno potvrditi. U određenome smislu, čovjek treba htjeti da se red u svijetu održi – primijetio je prof. Viola.