Međunarodni skup o prehrambenoj krizi

U međunarodnoj zajednici mora sazrjeti solidarna svijest koja će hranu smatrati općim pravom za sva ljudska bića, bez razlika i diskriminacije – stoji u dokumentu Papinskoga vijeća „Justitia et pax“ o svjetskome prehrambenome stanju, objavljenom jučer u prigodi održavanja rimskoga skupa Agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu. U godini obilježavanja 60. obljetnice Povelje o ljudskim pravima, svjetska prehrambena kriza „ugrožava osnovno pravo svake osobe da ne strahuje od gladi“ – ustvrdio je kardinal Renato Raffaele Martino, predsjednik Papinskoga vijeća, tražeći zajedničko i stvarno zauzimanje svih država u poštovanju prava na hranu. U objavljenom dokumentu ističe se kako je „nahraniti gladnoga“ etički imperativ za Crkvu, u skladu je s naučavanjem njezina utemeljitelja. Dokument nabraja niz uzroka koji su izazvali rast cijena prehrambenih proizvoda: neostvareni urod žitarica zbog klimatskih uvjeta, povećanje cijene električne energije što se odrazilo na troškove poljoprivredne proizvodnje, porast cijene nafte usmjerio je poljodjelstvo na proizvodnju bio-goriva, što je umanjilo sadne površine za prehrambenu namjenu, i kao posljednje, dokument optužuje ponašanje međunarodnih ulagača zbog špekulacije oko cijena osnovnih dobara. Ništa manje nisu krivi – prema dokumentu – strukturalni čimbenici: veća potražnja od ponude na međunarodnome tržištu prehrambenih proizvoda, izazvana gospodarskim politikama razvijenih gospodarstava i međunarodnih financijskih ustanova u zemljama u razvoju. Napose se osuđuje politike primijenjene u zemljama u razvoju koje su podupirale uzgoj izvoznih prehrambenih proizvoda, osiromašujući male poljodjelce slabljenjem njihove prehrambene neovisnosti – stoji u dokumentu.
Posljedice toga su dramatične – upozorilo je Papinsko vijeće 'Justitia et pax': prema procjeni Ujedinjenih naroda povećanje za jedan po sto cijene proizvoda široke potrošnje izaziva prehrambenu nesigurnost za 16 milijuna ljudi, a do 2015. godine bi oko milijardu i 200 milijuna patilo od kronične gladi. Dokument se ne zaustavlja na analizi stanja, nego nudi odgovore na krizu. Što je prije moguće valja se suočiti s problemom na dugoročnom planu koji će ukloniti strukturalne uzroke. Potreban je istinski novi plan za prehranu koji će omogućiti „preporod poljoprivrede“, poduprt mjerama za povećanje proizvodnje hrane u svijetu. Prije svega treba pomoći poljodjelcima u zemljama u razvoju da proizvode više te njihovim proizvodima omogućiti pristup tržištu; treba istovremeno provoditi agrarnu reformu da poljodjelci postanu zemljišni vlasnici. Papinsko vijeće napominje kako bi razvijene zemlje u prigodi sljedećega skupa G8 u Japanu morale preispitati program proizvodnje bio-goriva imajući u vidiku kontekst nestašice poljoprivrednih proizvoda. Jer je – pojašnjava se u dokumentu – nezamislivo umanjiti količinu poljoprivrednih proizvoda namijenjenih prehrambenome tržištu u korist drugih, premda opravdanih, ciljeva koji su u suprotnosti s osnovnim pravom na hranu. U tom smislu upozorava se kako politike najvećih proizvođača bio-goriva poljoprivredno zemljište određuju za proizvodnju bio-goriva biljnoga podrijetla, služeći se poticajnim mjerama koje su oprečne poštenom razvoju tržišta. Stoga se Sjedinjenje Američke države kao i Europu poziva da ponovno obrađuju površine koje su ovih godina bile neobrađene. Dokument ističe kako je sadašnja prehrambena kriza također izazvana financijskom špekulacijom oko sirovina, stoga zahtijeva reguliranje financijskih mehanizama koji utječu na ostvarivanje osnovnoga prava svakoga ljudskoga bića na prehranu. Dokument na koncu kritizira pretpostavku kako je prehrambena kriza izazvana demografskim rastom.