Biskupi iz Albanije u pohodu 'ad Limina'

Biskupi iz Albanije jutros su započeli pohod 'ad Limina'. Dok politička povijest Albanije bilježi postupno približavanje Europskoj uniji i NATO-u, crkvena povijest već duže vremena govori o teškom preporodu nakon komunističkih progona, završenih prije 18 godina. Kršćanstvo je u Albaniji staro koliko i prvo apostolsko naviještanje, a vjerojatno je sveti Pavao tijekom svojih apostolskih putovanja donio evanđelje na te prostore, a činjenica je da je Drač već 58. godine imao svoga biskupa. U IV. stoljeću na tim prostorima bilo je pedeset biskupija. Danas pak u Albaniji ima oko 500 tisuća katolika, podijeljenih u tri nadbiskupije, tri biskupije i na jugu zemlje jedna apostolska administratura s grko-katolicima i rimokatolicima. Protestanata ima oko 800 tisuća, a više od polovice od 3 i pol milijuna ukopnoga stanovništva pripada islamskoj religiji, to su potomci turskih doseljenika, koji su se nakon 1478. godine nastanili u Albaniji.
Nakon 55 godina komunističkoga terora, u Albaniji se od 1990. godine govori o slobodi. Dolaskom komunističke diktature, od 1945. do 1948. godine, izvršene su prve smrtne kazne, a zabranjene su i oduzete sve crkvene ustanove. Državni je ateizam postao službena „vjera“, protjerani su talijanski redovnici, a život je izgubilo 15 osoba: redovnika i laika. Crkva u Albaniji postala je Crkva šutnje i ostala sve do pada komunističkoga režima, do apostolskoga putovanja pape Ivana Pavla II., 1993. godine. No, već je majka Terezija, podrijetlom Albanka, posjetom Albaniji 1989. godine navijestila bolje dane za Crkvu. Ona je na grobovima rodbine molila i kršćanima omogućila podići glavu, da se nadaju vedrijoj budućnosti.
Osvrnuvši se na pohod 'ad Limina' u razgovoru za našu radio postaju skadarski nadbiskup Angelo Massafra, rekao je kako biskupi dolaze u Rim potvrditi vjernost Crkve u Albaniji. Sveti Otac će s raznim zborovima koje ćemo pohoditi znati pozitivno tumačiti naše teškoće. Među inim, zahvaliti ćemo na naklonosti, potpori Svete Stolice, a ona nam je sada najpotrebnija jer se međunarodna kriza osjeća i u Albaniji. Ne bismo željeli da nas ostave same, to ćemo jasno reći Papi i kongregacijama – istaknuo je nadbiskup.
Osvrnuvši se na crkveni život u Albaniji, rekao je kako crkvena živost i vjernički polet zadivljuju. U Europi nema vjerskoga zanosa kakav se osjeća ovdje: uvijek govorim prijateljima i svima koji nas posjete, pomognite nas s vašom stručnošću i vašom kulturnom stečevinom, a mi ćemo vas, kada ovdje dođete, zaraziti svojim misionarskim duhom i vjerskim oduševljenjem. Rekao sam Papi kad sam se, kao član Papinskoga vijeća 'Cor unum', susreo s njim: Svetosti, donosim Vam lijepu vijest, naša Crkva u Albaniji napreduje i raste, to je veoma lijepa stvar, vrlo pozitivna. To ne znači da nemamo teškoća i problema, ali križevi, koji su sastavnica naše svakodnevice, očituju živost naše Crkve – rekao je nadbiskup.