Obilježena četrdeseta obljetnica enciklike Humanae vitae

Neka bračna ljubav, otvorena za neprocjenjivi dar života, znade spojiti slobodu i istinu – potaknuo je papa Benedikt XVI. u govoru sudionicima Međunarodnoga kongresa o enciklici 'Humanae Vitae' Pavla VI., koji je održan povodom 40. obljetnice njezina objavljivanja. Bio je to istaknuti govor o jednoj od vrednotâ o kojima se ne može pregovarati, a koje su Svetome Ocu tako drage. Audijencija je bila također prigoda za Svetoga Oca da spomene hrabrost i dalekovidnost pape Montinija kada je objavio ovu encikliku, koja se, nažalost, često krivo tumači.
Pozornost prema ljudskome životu i zaštita dostojanstva osobe, nalažu nam da pokušamo sve kako bi svima mogla biti priopćena čista istina odgovorne bračne ljubavi, u potpunome pristajanju uz zakon upisan u srce svake osobe – istaknuo je Sveti Otac u zanosnome govoru o enciklici 'Humanae Vitae'. To je dokument koji 40 godina nakon objavljivanja, ne samo da pokazuje svoju nepromijenjenu istinu, nego otkriva i dalekovidnost kojom se treba suočiti s tim problemom – napomenuo je Papa te podsjetio na teške prilike u kojima je došlo do objavljivanja te enciklike, ističući pritom hrabrost pape Montinija. Taj je dokument vrlo brzo postao znak protivljenja. Brižljivo sastavljen u svjetlu teške odluke, on je važan čin hrabrosti u isticanju kontinuiteta crkvenoga nauka i tradicije. Njegov tekst, često krivo tumačen i pogrešno shvaćen, dao je povoda za brojne rasprave, između ostaloga i zbog toga što se pojavio u počecima velikoga osporavanja koje je obilježilo život cijelih naraštaja – naglasio je Papa.
Naučavanje enciklike 'Humanae Vitae' nije lagano – primijetio je nadalje Sveti Otac. Pa ipak, u skladu je s temeljnom strukturom putem koje se život uvijek prenosio sve od stvaranja svijeta, a u poštovanju prirode i u skladu s njezinim potrebama. Ključna riječ za razumijevanje ove enciklike Pavla VI. i dalje je ljubav – istaknuo je Sveti Otac. U kulturi koja je podložna nadmoćnosti posjedovanja nad bivanjem, ljudskome životu prijeti gubitak vrijednosti. Ako se življenje seksualnosti pretvori u drogu kojom se želi pokoriti partnera vlastitim željama i interesima, bez poštovanja vremena koje je potrebno voljenoj osobi, onda ono što treba zaštititi nije više samo pojam ljubavi, nego na prvome mjestu dostojanstvo same osobe – primijetio je Papa.
Istaknuvši potom neprocjenjivi dar života, za koji bračna ljubav ne smije ostati zatvorena, Sveti je Otac naglasio kako u plodnosti bračne ljubavi, muškarac i žena sudjeluju u Očevu stvoriteljskome djelu. Naravni zakon, koji je u temelju priznavanja istinske jednakosti među ljudima i narodima, zavrjeđuje da bude priznat kao izvor na kojemu treba nadahnuti i odnos među supružnicima u njihovoj odgovornosti koju imaju u rađanju djece. Prijenos života upisan je u naravi, i njezini zakoni ostaju kao napisana norma na koju se svi trebaju pozivati – naglasio je Sveti Otac te potaknuo na otkrivanje plodnosti saveza između razuma i ljubavi. Ako razum poučava ljubav, i ljubav prosvjetljuje razum – rekao je Sveti Otac citirajući Guglielma di Saint Thierryja – oni tada mogu učiniti nešto veliko. A to 'nešto veliko' je upravo rađanje odgovornosti za život, koja čini plodnim dar samoga sebe drugoj osobi – pojasnio je Papa te istaknuo kako je to razlog zbog kojega nijedna tehnika ne može nadomjestiti čin ljubavi koji supružnici međusobno razmjenjuju kao znak većega otajstva, a u kojemu su oni protagonisti i sudionici u Stvaranju.
Završni dio govora Sveti je Otac posvetio odgoju odraslih, čije reakcije – kako je primijetio – pokazuju netočno poznavanje otajstva života i opasne posljedice njihovih djela. Papa je potom poželio da mladi upoznaju pravi smisao ljubavi, te da se pripreme uz odgovarajući odgoj za seksualnost, ne dopuštajući da ih udalje prolazne poruke koje priječe dostizanje biti istine koja je u igri. Davati lažne iluzije na području ljubavi, ili obmanjivati o pravim odgovornostima koje smo pozvani preuzeti življenjem vlastite seksualnosti, nije na čast društvu koje se poziva na načela slobode i demokracije. Sloboda se treba slagati s istinom, a odgovornost sa snagom odanosti drugome, pa i uz žrtvu – primijetio je Sveti Otac, te na koncu napomenuo kako se bez tih sastavnica zajednica ljudi ne razvija, a pritom uvijek vreba opasnost od zatvaranja u zagušljivi krug samoljublja.