Simpozij azijskih katoličkih centara

Papinsko vijeće za kulturu je prošlih dana u Katmanduu, u Nepalu, katoličke kulturne centre jugo-istočne Azije okupilo na simpozij, na kojemu se raspravljalo o odnosu između kršćanske poruke, globalizacije i tradicionalnih kultura. Govoreći o simpoziju, čiji je bio ravnatelj, u razgovoru za našu radio postaju otac Bernard Ardura, tajnik Vijeća, rekao je kako je inkulturacija univerzalne kršćanske poruke glavni izazov za Crkvu u Aziji: pojasniti ljudima kako su njihove vrednote i običaji poput pripreme puta za evanđeoski navještaj. Naravno, ne smijemo zaboraviti da sve kulture, uključujući i naše, moraju biti pročišćene u svijetlu evanđelja. U tome smislu ne smijemo se bojati predložiti Kristovu poruku kao temeljni čimbenik dostojanstva ljudske osobe i društva – istaknuo je otac Ardura.
Na primjedbu kako se govori o 'nesnalaženju' tradicionalnih kultura, dok istovremeno jača kulturni i vjerski nacionalizam, rekao je kako je učinak globalizacije opći; to što zamjećujemo u muslimanskome svijetu možemo sresti i u Aziji, gdje se tradicionalne kulture osjećaju ugroženima izvana, od vrednota i ne vrednota koje globalizacija donosi. Na djelu je obrambeni instinkt, opiranje ponekad obilježeno negativnim vidicima, nasiljem i odbacivanjem drugoga. Stoga je veoma važno univerzalno otvaranje koje se temelji na jasnoj i miroljubivoj svijesti o vlastitome identitetu – rekao je.
Govoreći o životnim uvjetima kršćanskih manjina, rekao je kako se ne može paušalno govoriti. U Nepalu ima 27 milijuna stanovnika, a prije pedeset godina stanje je bilo poput stanja u Saudijskoj Arabiji. Nepal je ustavno bio hinduistička država, a sve su druge religije bile zabranjene. Prije pedeset godina predsjednik vlade pozvao je Isusovce da otvore nekoliko škola. Isusovci su to učinili i danas u Nepalu ima milijun protestanata i oko šest tisuća katolika. Prije nekoliko godina u Katmanduu, glavnome gradu, bilo je samo 35 kršćana, uglavnom katolika, danas ih ima 220, a više od stotinu se priprema za krštenje. U gradu Pakra, nedaleko od glavnoga grada, misionari svetoga Franje Ksaverskoga otvorili su školu koju pohađa više od 300 učenika, upravo se tu može vidjeti približavanje Crkvi i vjeri u Krista putem rada s djecom i obiteljima. U tome smislu, rekao bih, premda jako malena, Crkva je u Nepalu veoma živa, stoga sam pun nade za budućnost – kazao je otac Ardura.
Na upit zašto kršćanstvo teško prodire u Aziju, rekao je kako za to postoje dva razloga. Jedan je veoma poznat, a to je da su posvuda, osim u Koreji, stranci bili misionari. Stoga se evanđeosku poruku smatralo nečim izvanjskim, nespojivim s lokalnom kulturom. To je bez daljnjega čvrst čimbenik, stoga se mora dokazati univerzalnost Kristove poruke, jer Isus je poslao apostole u svijet da naučavaju ono što je On objavio o Ocu i da krste sve. Drugi je pak razlog to što – možda – često nismo dovoljno misionari: veoma smo zabrinuti da pridonesemo razvoju misijskih zemalja, što je doista pozitivno. Ali mi se katolici ne smijemo zadovoljiti samo s time, moramo objaviti svoje blago, dakle svoju vjeru u Isusa Krista jedinoga spasitelja koji je kadar učiniti da muškarci i žene svih vremena i kontinenata žive u prijateljstvu s Njim i Ocem, koji želi naše spasenje – zaključio je otac Ardura i dodao kako je poput Ivana Pavla II. uvjeren u procvat Crkve u Aziji, ali bez križa nema procvata. Važno je shvatiti kako je u nekim azijskim zemaljama opasno biti kršćanin, a naročito je važno shvatiti kako će do procvata doći ako naša vjera bude duboka i prava. Svijetu su potrebni svjedoci – rekao je papa Ivan Pavao II.