Papin nagovor uz molitvu Kraljice neba - 4. svibnja 2008.

Pred brojnim mnoštvom hodočasnika, papa Benedikt XVI. je jučer u svome nagovoru prije molitve Kraljice neba govorio o svetkovini Isusova Uzašašća na nebo. Draga braćo i sestre, danas se u više zemalja, među kojima je i Italija, slavi Kristovo Uzašašće na nebo, otajstvo vjere što ga knjiga Djela apostolska smješta četrdeset dana nakon uskrsnuća (usp. Dj 1,3-11), pa je stoga u Vatikanu i u nekim zemljama svijeta taj blagdan proslavljen već prošlog četvrtka. Nakon Uzašašća prvi učenici ostaju zajedno u Dvorani posljednje večere oko Majke Isusove, u gorljivom iščekivanju dara Duha Svetoga, što ga je Isus obećao (usp. Dj 1,14). Ove prve nedjelje u svibnju, marijanskom mjesecu, obnovimo to iskustvo i mi, osjećajući još dublje duhovnu Marijinu prisutnost. Trg svetog Petra sliči danas "Dvorani posljednje večere" pod vedrim nebom, prepun vjernika, većinom članova Talijanske katoličke akcije, kojima ću se obratiti nakon molitve Kraljice neba – rekao je Sveti Otac.
U svojim oproštajnim govorima učenicima, Isus je snažno naglasio važnost svoga "povratka Ocu", krune cjelokupnoga svoga poslanja: on je zapravo i došao na svijet kako bi čovjeka ponio k Bogu, ne na neki apstraktan način - poput kakva filozofa ili učitelja mudrosti - nego stvarno, kao pastir koji želi povesti ovce u ovčinjak. S tim "izlaskom" prema nebeskoj domovini, što ga je Isus proživio u prvom licu, on se u potpunosti suočio za nas. Za nas je sišao s neba i za nas je onamo uzašao, nakon što je u svemu postao sličan ljudima, ponizan do smrti na križu, i nakon što je dotakao ponor najveće udaljenosti od Boga. Upravo stoga Ocu je omilio i on ga je "preuzvisio" (Fil 2,9), vraćajući mu puninu svoje slave. Bog u čovjeku - čovjek u Bogu: to je sada ne teorijska, nego stvarna istina. Zato kršćanska nada, utemeljena u Kristu, nije iluzija, nego, kako kaže Poslanica Hebrejima, "ona nam je kao pouzdano i čvrsto sidro" (Heb 6,19), sidro koje prodire u nebesa kamo je Krist otišao prije nas – istaknuo je Papa.
I što je čovjeku svakog vremena potrebnije od čvrstog sidrišta vlastitome životu? Eto dakle ponovno prelijepog smisla Marijine prisutnosti među nama. Upravljajući pogled prema njoj, poput prvih učenika, istog smo časa usmjereni prema Isusovoj stvarnosti: Majka šalje Sinu, koji više nije fizički među nama, ali nas očekuje u domu Očevu. Isus nas poziva da ne stojimo gledajući gore, nego da budemo zajedno sjedinjeni u molitvi, zazivajući dar Duha Svetoga. Samo onome tko se "ponovno rodi odozgo", to jest od Duha Božjega, otvoren je ulaz u Kraljevstvo nebesko (usp. Iv 3,3-5), a prva "rođena odozgo" upravo je Djevica Marija. Njoj se stoga utječemo u punini vazmene radosti – ovim je riječima završio svoj nagovor papa Benedikt XVI.
Budite proroci evanđeoske radikalnosti i hrabri svjedoci vjere, prijateljice razuma – rekao je papa Benedikt XVI. 4. svibnja nakon molitve Kraljice neba, susrevši se na Trgu svetoga Petra s više od 100.000 članova Katoličke akcije, u prigodi 140. obljetnice njezina utemeljenja. Pozvavši njezine članove da svjedoče svetost u svijetu, Sveti je Otac kazao kako će to zacijelo biti moguće ako će Katolička akcija i dalje biti vjerna svojim dubokim korijenima vjere, poduprtima potpunim prianjanjem uz Riječ Božju, bezuvjetnom ljubavlju prema Crkvi, pozornim sudjelovanjem u građanskome životu i stalnim odgojnim zalaganjem. Potom je potaknuo nazočne da velikodušno odgovore na taj poziv na svetost, u skladu s odgovarajućim oblicima njihova laičkoga položaja.
Znajte stoga uvijek živjeti na visini svojega Krštenja, koje vas je uronilo u Isusovu smrt i uskrsnuće, a za spas svakoga čovjeka kojega sretnete, kao i svijeta žednoga mira i istine – kazao je nadalje Sveti Otac potičući vjernike da budu građani dostojni Evanđelja i službenici kršćanske mudrosti, i to u svrhu humanijega svijeta. U Crkvi koja je pozvana suočiti se i s jako zahtjevnim iskušenjima vjernosti, te koja je stavljena u kušnju prilagođavanja, budite hrabri svjedoci i proroci evanđeoske radikalnosti; u Crkvi koja se svakodnevno suočava s relativističkim, hedonističkim i konzumističkim mentalitetom, znajte proširiti prostor za razumnost u znaku vjere, prijateljice razuma, i to kako na području pučke i raširene kulture, tako i na području brižljivo pripremljenih i promišljenih istraživanja; u Crkvi koja vas poziva na herojstvo svetosti, odgovorite bez bojazni, uvijek se pouzdajući u Božje milosrđe – naglasio je na koncu Sveti Otac.