Iz Crkve iz svijeta

Ljudska prava između zaštite i kršenja, velike promjene koje su zahvatile svijet između 1981. i 2005. godine; pad Berlinskoga zida, kao i nedavno proglašenje nezavisnosti Kosova, Maria Rita Saulle, ustavni talijanski sudac, opisuje u svojoj knjizi „ Međunarodni odnosi i temeljna prava“. Govoreći o strategiji ljudskih prava u razgovoru s našim novinarom, kazala je kako je ona bitna, jer kako govori Papa, a to je također istaknuto obilježavajući obljetnicu usvajanja Povelje ljudskih prava „dostojanstvo i pravda za sve“. Ako priznajemo dostojanstvo i pravdu za sve, ako priznajemo da se zakonitost mora nadahnjivati na etici – jer sama zakonitost nije dostatna – onda su ljudska prava preduvjet svjetskome miru, a kršćansku poruku stapaju s porukom Ujedinjenih naroda: dostojanstvo i pravda za svako ljudsko biće – zaključila je Saulle.
Na primjedbu kako se ljudska prava ne uzimaju u obzir u nekim dijelovima svijeta, rekla je kako već na svim područjima raspolažemo s veoma važnim deklaracijama, ponekad čak i međunarodnim konvencijama, poput onih o ženama i djeci, te o manje sposobnima koja je od prošle godine ponuđena na potpis državama u Ujedinjenim narodima. Svi su ti pravni čini veoma važni i obvezujući. Usprkos tome, vidimo da crne kronike svakodnevno govore o nasilju nad ženama u ratu i u takozvanim civilnim društvima, djecu svakodnevno gledamo kako prose na ulicama. Norme međunarodnoga prava nesumnjivo predstavljaju načelne upute kojima se države moraju prilagoditi. Države to moraju učiniti – rekla je Saulle.
Na novinarov upit može li se međunarodnim normama postići opće dobro koje ljudska prava pomažu odrediti, rekla je kako međunarodne norme moraju postati državni zakoni, a osim toga poželjno je uvjerenje osoba i naroda da ljudska prava treba poštovati. Nije uzalud govorila Eleonora Roosevelt, koja je predsjedala Povjerenstvu za izradu Opće deklaracije, kako ljudska prava valja poštovati na najvišim razinama, ali ih također treba poštovati u vlastitoj obitelji, na putovanju i posvuda – zaključila je sutkinja.
U pojasu Gaze humanitarno je stanje sve teže. Sva vozila Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom Istoku (UNRWA) već su više dana bez goriva, te je – kako izvješćuje agencija Misna - prekinuta raspodjela humanitarne pomoći za više od 650.000 ljudi. Budući da to tijelo opskrbljuje 70% pučanstva, i jedina je javna služba koja je ostala u pojasu, taj problem utječe i na funkcioniranje 214 škola i 19 zdravstvenih centara – upozorio je Filippo Grandi, zamjenik glavnoga komesara te organizacije. Nedostatak goriva priječi također rad drugih humanitarnih agencija i organizacija, poput Svjetskoga prehrambenog programa i Liječnika bez granica, stoga je europski povjerenik za humanitarnu pomoć Louis Michel, zatražio od Izraela da odmah zajamči ponovno snabdijevanje gorivom.
Zaštititi Mediteran te kulturnu i povijesnu baštinu, kao i okoliš, koji ga obilježavaju, i to kroz održivi razvoj. Tema je kongresa koji će se, u organizaciji nadbiskupije na Malti, održati od 12. do 17. srpnja. Inicijativa je – kako piše vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano – organizirana u prigodi Pavlove godine, a u organizaciji skupa sudjelovale su razne ustanove, među kojima i Teološki fakultet Sveučilišta na Malti. Povijesno, Mediteran je bio istovremeno put i prepreka, odvajajući različite kulture koje su se nalazile na njegovim obalama, ali i dajući im sredstva za stapanje, uzajamni utjecaj i osvajanje – pojasnili su organizatori. Riječ je o spletu političkih, gospodarskih, kulturnih i religijskih čimbenika koji danas daju nove mogućnosti u vidiku održivoga razvoja na cijelome području. To je cilj – dodaje nadbiskupija – koji ovisi o sposobnosti njegovih naroda da se u svakodnevnim odlukama koje se odnose na okoliš, prepuste vodstvu temeljnih moralnih vrednota.