Spomendan svetog Atanazija

Crkva danas slavi liturgijski spomen svetoga Atanazija Aleksandrijskoga, biskupa i crkvenoga naučitelja, o kojemu je Sveti Otac govorio na općoj audijenciji od 20. lipnja 2007. godine. Rođen je 295. godine. Kao tajnik Aleksandrijskoga patrijarha sudjelovao je na prvom Ekumenskom saboru 325. godine, na kojemu su crkveni oci, protivno arijanskome naučavanju, potvrdili Kristovo čovještvo i božanstvo. Atanazije je bio strastveni teolog utjelovljenja riječi Božje: Stoga je bio najvažniji i uporniji protivnik arijanizma, hereze koja je prijetila vjeri u Krista, svedenoga na stvorenje 'između' Boga i čovjeka, a koja se i danas očituje na razne načine – rekao je tada Benedikt XVI. Postavši aleksandijski biskup, usprotivio mu se car Konstantin koji je iz političkih razloga vjeru želio učiniti dostupnijom za sve svoje podanike. Atanazije... se pokazao odlučnim u odbacivanju arijanskih teorija osuđenih na Nicejskome saboru. Njegova nepopustljivost, uporna i ponekad vrlo oštra iako potrebna, prema svima koji su se usprotivili njegovome izboru za biskupa i poglavito prema protivnicima Nicejskoga vjerovanja, priskrbila mu je ljuto neprijateljstvo njegovih protivnika – istaknuo je Papa.
Proveo je 17 godina u izgnanstvu, pet puta je morao napustiti Aleksandriju. Kada se vratio u svoju biskupiju nastavio je propovijedati otajstvo utjelovljenja, ističući da se „Božja riječ utjelovila kako bismo mi mogli postati Bog“. Njegova se osnovna teološka borba zasnivala na ideji da je Bog pristupačan. Nije neki sekundarni Bog, pravi je Bog, a po našem zajedništvu s Kristom s Bogom se možemo ujediniti, On je zaista postao „Bog s nama“. Imamo puno razloga biti zahvalni svetome Atanaziju. On je pokazao koji su učinci vjere. Njegov život, kao i život svetoga Antuna Pustinjaka te brojnih drugih svetaca, očituju nam da se „tko ide prema Bogu ne udaljuje od ljudi, nego im uistinu postaje blizak“ – zaključio je Benedikt XVI.