Iz Crkve iz svijeta

Zaštiti našu djecu i našu budućnost – tema je Svjetskoga dana planeta Zemlje koji je proslavljen 22. travnja. U ovogodišnje, 38. obilježavanje toga dana, uključilo se više od 12.000 organizatora kako bi u 174 zemlje u svijetu potaknuli različite inicijative na temu zaštite okoliša. Sve one naglašavaju kako svaka osoba može postati protagonist, ako se savjesno ponaša i ako shvati važnost vlastite uloge u obrani planeta.
Podaci o stanju Zemlje vrlo su zabrinjavajući: u 2007. godini je, naime, u atmosferu ispušteno 8 milijardi tona ugljičnoga anhidrida. Zabrinjava i otapanje velikih ledenjaka, povećanje razine morâ, sve više oborina na sjevernoj polutki, dok u više zemalja na jugu vlada sve veća suša. Osim toga, sve raširenija proizvodnja biološkoga goriva oduzima zemlju za uzgoj pšenice i riže, stavljajući tako u pitanje prehrambene zalihe. Prema posljednjem izvješću Organizacije ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu, 60% prinosa koji čovjek dobiva kroz vodu, hranu i ribolov, smanjeni su ili su korišteni na neodrživi način. Odgovor na to sve veće propadanje prolazi i kroz svjesnije i odgovornije ponašanje svakog pojedinca.
Govoreći u razgovoru za našu radio postaju o načinu na koji se odgovorno ponašanje pojedinca može povezati s kršćanskim viđenjem očuvanja okoliša, biskup Giampaolo Crepaldi, tajnik Papinskoga vijeća za pravdu i mir, naglasio je kako u kršćanskome viđenju Zemlju valja uvijek smatrati Božjim stvorenjem. Stoga ju valja njegovati i čuvati, i to bez nerazumnoga iskorištavanja – kazao je biskup te dodao kako je, ako se želi mudro izići iz sadašnjega stanja, potrebno pokrenuti politike međunarodne suradnje između Sjevera i Juga. Istaknuvši na koncu kako svijetu ponajviše prijeti egoizam, odnosno određena „opaka ekonomija“, biskup je rekao da je potrebno trgnuti se na razini opće političke odgovornosti, međunarodne zajednice, ali i pojedinih država. Potrebno je također ponovno se usredotočiti na međunarodnu solidarnost – upozorio je biskup Crepaldi.

Prošlih je dana na jednoj Internet stranici na arapskome jeziku (Ankawa.com) objavljena oporuka msgr. Paulosa Faraja Rahhoa, kaldejskoga nadbiskupa Mossula, koji je bio otet, te je nakon četrnaest dana, 13. ožujka, pronađen mrtav. Oporuka pokazuje potpuno bezgranično predanje u Božje ruke. Nadbiskup u tekstu ostavlja snažnu poruku ljubavi i bratstva za sve religijske zajednice voljenoga Iraka, te se posebnom nježnošću spominje osoba s invaliditetom iz zajednice nazvane „Bratstvo ljubavi i radosti“, koju je utemeljio 1989. godine. Od vas sam naučio ljubav, vi ste me naučili ljubiti – napisao je nadbiskup. Obraćajući se pak svojoj rodbini – kako izvješćuje agencija AsiaNews – nadbiskup vrlo jednostavno kaže: „Ništa ne posjedujem, a sve ono što imam nije moje. I sâm sam bio vlasništvo Crkve, a od Crkve ne možete tražiti ništa.“
Komentirajući oporuku, otac Amer Youkhanna, kaldejski svećenik iz Mossula, istaknuo je riječi nadbiskupa Rahhoa o smrti. Govoreći o životu nakon smrti kao o našem još većemu i beskonačnome darivanju Bogu, on nam želi reći kako ono što nas očekuje nije samo 'pasivna' nagrada, nego život u kojemu nas Gospodin čini aktivnima zajedno s Njime – kazao je otac Amer. Vječni Otac se brine o svima i nikada nikome ne čini zlo. Jer, njegova je ljubav beskonačna – napisao je nadbiskup. On je Ljubav i punina očinstva. Tako se smrt može razumjeti: umrijeti znači prekinuti to darivanje sebe Bogu i drugima, kako bismo se otvorili za novo i beskonačno darivanje bez ljage – istaknuo je nadbiskup te zaključio – Život je potpuno povjeravanje u Božje ruke; nakon smrti to predanje postaje beskonačno u vječnome životu.