Papa Benedikt XVI. sinoć se susreo s predstavnicima deset američkih kršćanskih vjeroispovijesti.
Bio je to jednostavan, ali vrlo srdačan susret u maloj crkvici Svetoga Josipa u New
Yorku, koja je utemeljena kao njemačka župa u vrijeme najvećega vala iseljeništva
iz Njemačke u Sjedinjene Države. Ovim je susretom Sveti Otac želio izraziti zahvalnost
raznim nacionalnim ekumenskim tijelima za njihovo neprocjenjivo djelovanje, vrlo cijenjeno
u svijetu. Pritom je istaknuo potrebu kršćanskoga svjedočenja koje je vjerno Evanđelju.
U svijetu koji je sve više globaliziran, ali u kojemu se povećavaju podjele i individualizam,
svjedočanstvo jedinstva kršćanske zajednice i njezina obilježja da je samo jedno srce
i jedna duša, imalo bi veliku snagu privlačnosti – napomenuo je Papa. Međutim,
naše su zajednice prečesto podijeljene, a sama vjerovanja i bitna ponašanja u pojedinim
se zajednicama mijenjaju. Odustaje se od ponašanja kao jedno tijelo, gubeći tako zajedništvo
s Crkvom svih vremena, i to upravo u trenutku kada je svijet izgubio orijentaciju,
te su mu potrebna zajednička i uvjerljiva svjedočanstva spasenjske snage Evanđelja.
Dva su čimbenika, na koja je podsjetio Sveti Otac, a na kojima se temeljilo jedinstvo
prvotne Crkve: uvjerenje da je njezino jedinstvo bilo odraz jedinstva Presvetoga Trojstva
– Oca, Sina i Duha Svetoga; te cjelovitost nauka koji je ujedinjavao krštenike, a
čija je jezgra bilo naviještanje Isusa Krista, raspetoga i uskrsnuloga. Sveti je Otac
stoga pozvao da se religiju ne udaljuje jednostavno u subjektivno područje individualnoga
osjećaja i osobnoga iskustva. Potrebno je, naprotiv, dati jasno i uvjerljivo svjedočanstvo
spasenja, pa i kroz normativno poučavanje koje se oslanja na objektivnu istinu Evanđelja
i njegova moralnoga nauka – napomenuo je Sveti Otac te na koncu izrazio želju da taj
molitveni susret bude primjer središnjeg položaja molitve u ekumenskome pokretu, jer
bi ekumenske strukture, ustanove i programi, bez molitve bili lišeni srca i duše.
Nakon govora, Papa je razmijenio nekoliko riječi sa svakim od predstavnika deset zajednica,
među kojima je bila i Bernice King, kći Martina Luthera Kinga, vođe pokreta za građanska
prava, čija je 40. obljetnica ubojstva obilježena prije nekoliko dana.