Kardinal Puljić u Bihaću

Iako je već puno puta boravio ili putovao kroz Bihać, nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić po prvi put je ovih dana službeno posjetio predstavnike toga grada na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Tom je prigodom bio nazočan na svečanosti, održanoj 3. travnja, povodom druge godine obilježavanja Dana škole Katoličkoga školskog centra – Škole za Europu „Ivan Pavao II.“. Biskup Komarica je pak primio službenu delegaciju njemačkog Bundestaga. O tome izvješćuje naš dopisnik Ivo Tomašević.

Povod za dolazak kardinala Puljića bila je druga obljetnica obilježavanja Dana škole najmlađeg Katoličkog školskog centra u BiH koji nosi ime velikog pape Ivana Pavla II. Prigodom svog boravka kardinal Puljić je posjetio iznajmljene prostorije centra u Osnovnoj školi u Žegaru i katoličko groblje „Križ“ te se susreo s Odborom za održavanje katoličkih groblja koji dugi niz godina aktivno djeluju u Bihaću.
Na svečanom Misnom slavlju u župnoj crkvi sv.Ante Padovanskog kardinala Puljića je dočekao veliki broj vjernika iz Bihaća i okolnih mjesta od kojih mnogi odjeveni u tradicionalnu narodnu nošnju ovog kraja. Suslavio je i mjesni biskup msgr. Franjo Komarica, ravnatelj Centra vlč. Slavo Grgić te ravnatelji ostalih šest centara, bihaćki župnik i svećenici iz okolnih župa. Čestitajući učenicima, profesorima i odgajateljima Dan centra kardinal Puljić je u prigodnoj propovijedi oslikao lik i djelo pape Ivana Pavla II. kao uzora u odgoju mladih. Kazao je kako je zadaća svakog odgoja prenošenje znanja, ali i oplemenjivanje srca kako bi se pomoglo mladim ljudima da se razviju u cjelovite, zrele i odgovorne osobe spremne prihvatiti izazove i zadatke koje im donosi sutrašnjica. Kardinal Puljić se obratio i roditeljima potaknuvši ih da svoje dijete vrednuju kao dar, ali dar uz koji ide i obveza odgoja u temeljenim i pravim vrijednostima. U prigodnom programu učenici su prigodom Europske godine međukulturalnog dijaloga prikazali nekoliko misli pape Ivana Pavla II. kao promicatelja dijaloga i tolerancije poručivši kako 'voditi dijalog znači poštivati drugoga i njegovu različitost, gledajući ga ne kao prijetnju ili prepreku već bogatstvo i ljepotu'. Kardinal Puljić je također posjetio gradonačelnika Bihaća, razgledao stari zvonik crkve u Bihaću i susreo se s vjernicima u prigradskim naseljima u kojima živi većinsko hrvatsko stanovništvo te razgledao lokaciju na kojoj se planira izgradnja Katoličkog školskog centra.
Biskup Komarica je u svom sjedištu primio ovih dana višečlanu delegacija parlamentarne grupe za Bosnu i Hercegovinu u Njemačkom Saveznom parlamentu, a u njihovoj pratnji bio je i njemački veleposlanik u BiH Michael Schmunk sa suradnicima. Voditelj delegacije dr. Stinner izvijestio je biskupa Komaricu da se „s tjeskobom u srcu“ vraćaju iz Bosne i Hercegovine, jer su u njoj doživjeli „duboke podjele između entiteta, etničkih skupina te između političara s jedne i civilnog društva s druge strane“ Naglasio je da „tako podijeljena zemlja ne može u zajednicu europskih država, nego samo mnogo jedinstvenija“. Gosti su se zatim zanimali za doprinos Katoličke Crkve liječenju ratnih rana i izgradnji bolje budućnosti za sve stanovnike BiH.
Biskup Komarica i direktor Caritasa Miljenko Aničić su informirali članove delegacije o naporima službenih predstavnika Katoličke Crkve da ne dođe do rata, da se za vrijeme rata pomaže ljudima bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost, da se uporno radi na praštanju i pomirenju ne samo riječima nego i konkretnim djelima pomoći ljudima u raznim potrebama duševnim i tjelesnim. Iznijeli su cijeli niz socijalnih i zdravstvenih projekata koje Caritas provodi među domaćom populacijom, na veliko zadovoljstvo i odobravanje mnogih ljudi u životnim nevoljama.
Osvrćući se na uvodnu tvrdnju voditelja parlamentarne delegacije biskup Komarica je pojasnio da su to, nažalost, „gorki plodovi Daytona“ kao „odraz stanja među predstavnicima međunarodne zajednice koji su bili do sada uključeni u osposobljavanje ove napaćene zemlje da stane na svoje noge i bude sposobna pridružiti se zajednici europskih država gdje joj je i mjesto“. Nadodao je da su na takav razvoj poratne situacije katolički biskupi upozorili potpisnike i svjedoke Daytonskog sporazuma još 8. prosinca 1995. godine u svom otvorenom pismu pod nazivom: „Mirovni sporazum sadrži čudna proturječja i pogubne nesigurnosti“. Požalio se na neostvarivanje u praksi ravnopravnosti među tri konstitutivna naroda i iznio konkretne slučajeve nejednakog tretmana od strane CARDS-ova programa Europske unije onih prognanika i izbjeglica koji su se željeli i još uvijek se žele vratiti u svoj rodni kraj i u njemu nastaviti živjeti. Spomenuo je da „u zadnje vrijeme samo Vlada Republike Hrvatske pruža određenu pomoć povratnicima Hrvatima u Republiku Srpsku, a i Vlada premijera Dodika u RS je obećala materijalno pomoći obnavljanje infrastrukture za povratnike hrvatske nacionalnosti, koji su do sada dobili najmanje pomoći“. Na pitanje: koliko nedostaje katolika, odnosno. Hrvata u RS, biskup je, na čuđenje članova delegacije, odgovorio da nedostaje skoro cijeli jedan konstitutivni – hrvatski narod, konkretno oko 95% predratnog njegova broja. Složili su se da „to ne može biti dobro za budućnost Bosne i Hercegovine, pa tako i za sigurnost cijele regije“. Delegacija je u pratnji biskupa Komarice, na vlastitu želju pohodila i Katolički školski centar u Banjoj Luci.