Kardinal Kasper o novoj formulaciji molitve za Židove na Veliki petak
Nova formulacija molitve za Židove na Veliki petak u Rimskome misalu iz 1962. godine
bila je potrebna jer je unijela važna poboljšanja u tekstu – istaknuo je kardinal
Walter Kasper, predsjednik Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana i Povjerenstva
za vjerske odnose sa židovstvom, u članku objavljenome 10. travnja u dnevniku L'Osservatore
Romano. Nova formulacija teksta iz 1962. godine govori o Isusu kao Kristu i Spasenju
svih ljudi, te stoga i Židova – napomenuo je kardinal, istaknuvši kako se ona temelji
na cjelini Novoga zavjeta i izražava ono što je do sada bilo smatrano uobičajenim,
ali nije bilo dostatno istaknuto. Nije stoga riječ – kako su mnogi shvatili – o novoj
i neprijateljskoj tvrdnji u odnosu na Židove – napomenuo je kardinal Kasper. Istaknuvši
potom potrebu velike osjetljivosti u židovsko-kršćanskome odnosu, kardinal je napomenuo
kako, ako se danas zalažemo za uzajamno poštovanje, ono se može temeljiti samo na
činjenici da međusobno priznajemo našu različitost. Zbog toga ne očekujemo od Židova
da se slažu s kristološkim sadržajem molitve na Veliki petak, ali neka poštuju to
da mi molimo kao kršćani prema našoj vjeri, kao što, naravno, i mi činimo u odnosu
na njihov način molitve – napisao je kardinal. Upitavši se potom trebaju li kršćani
moliti za obraćenje Židova, i može li se vršiti poslanje prema Židovima, kardinal
Kasper je primijetio kako u preformuliranoj molitvi nema riječi obraćenje, ali je
ona neizravno uključena u zaziv za prosvjetljenjem Židova kako bi prepoznali Isusa
Krista. Kao odgovor na to, kardinal je napomenuo da Katolička Crkva, za razliku od
nekih evangeličkih krugova, ne poznaje neko organizirano i institucionalizirano poslanje
prema Židovima. Međutim, to je – prema kardinalovim riječima – problem koji još nije
teološki razjašnjen. Vrijednost nove formulacije molitve na Veliki petak upravo
je u tome da ona daje prvu naznaku za bitan teološki odgovor – napomenuo je nadalje
kardinal. Ponovno formulirana molitva na Veliki petak izražava tu nadu u molitvu za
posredovanje, upravljenu Bogu; konačno, to je molitva koja ponavlja zaziv Oca našega,
'Dođi kraljevstvo Tvoje' – naglasio je između ostaloga kardinal Kasper. Što se pak
tiče izuzimanja usmjerenoga i institucionaliziranoga poslanja prema Židovima, kardinal
je napomenuo kako to ne znači pasivno ponašanje kršćana i odustajanje od svjedočanstva.
Štoviše, kršćani trebaju tamo gdje je to shodno, starijoj braći i sestrama u vjeri
u Abrahama, pružiti svjedočanstvo vlastite vjere, te bogatstva i ljepote svoje vjere
u Krista. To svjedočanstvo treba dati obzirno i s poštovanjem; ali, bilo bi nepošteno
kada bi kršćani, susrevši se sa Židovima, šutjeli o vlastitoj vjeri ili ju čak zanijekali.
Isto to očekujemo od vjernika Židova u odnosu prema nama – napomenuo je kardinal Kasper.