Mons. Agostino Marchetto govorio na skupštini Argentinske biskupske konferencije o dušobrižništvu selilaca, turista i hodočasnika

Dušobrižništvo selilaštva, novih oblika ropstva, turizma i hodočašća – teme su na koje se 8. travnja osvrnuo nadbiskup Agostino Marchetto, tajnik Papinskoga vijeća za pastoral selilaca i putnika, govoreći na općoj skupštini Argentinske biskupske konferencije, koja se do 12. travnja održava u Buenos Airesu.
U svijetu danas ima gotovo 200 milijuna muškaraca, žena, djece i starijih osoba, koje su uključene u pojavu selilaštva, i to ponajviše zbog posla. Međutim, 9% njih su izbjeglice, a većina ih izabire Europu. Od tih je podataka nadbiskup započeo svoje razmišljanje, te ponovno istaknuo potrebu suočavanja sa selilaštvom u širem kontekstu koji obuhvaća i probleme globalizacije, demografskoga pitanja, posebice u industrijaliziranim zemljama, zatim sve veće razlike između sjevera i juga na planetu, pa do iskorištavanja i upropaštavanja osobe, te širenja sukoba i građanskih ratova. Pa ipak, ne treba gledati samo negativne vidike selilaštva, - kako je kazao nadbiskup – jer ono daje izvanrednu prigodu za upoznavanje različitih ljudi, te mogućnost izravnoga osjećanja jedinstva ljudske obitelji. Nadbiskup je stoga potaknuo na preoblikovanje selilačkoga iskustva u prigodu za novu evangelizaciju i poslanje, napominjući kako sastav aktualnih selilaca nameće ekumensko viđenje te pojave, i to zbog brojnih kršćana koji se sele, a potreban je i međureligijski dijalog, zbog sve većega broja selilaca drugih religija, posebice muslimana.
Napomenuvši potom kako selioce nikako ne valja smatrati nekom robom ili čisto radnom snagom, nadbiskup je naglasio kako svi, pa i oni ilegalni, uživaju temeljna neotuđiva prava koja valja poštivati u svim prilikama. Zbog toga je potrebno prenositi kulturu prihvata koja svima priznaje njihova prava i duhovne potrebe – rekao je nadbiskup te pozvao kršćane da poštuju tradicije i kulture doseljenika, koji se pak sa svoje strane trebaju isto tako ponašati prema domaćem pučanstvu i zakonima zemlje koja ih prima.
Nadbiskup se potom osvrnuo na nove oblike ropstva, poput seksualnoga iskorištavanja koje zahvaća oko 6 milijuna žena i djece. Drugo zlo je radno iskorištavanje, koje pogađa gotovo 246 milijuna ljudi, ponajviše na području zemljoradnje. Oko 20 milijuna njih svedeno je na robovanje zbog duga - što je česta pojava poglavito u Indiji, Pakistanu, Bangladešu i Nepalu, dok između 700.000 i 4 milijuna njih postaje robom ugovorom o radu. Nadbiskup Marchetto je stoga uputio apel za ratifikaciju legalnih međunarodnih instrumenata koji jamče prava selilaca, izbjeglica, i njihovih obitelji, te pozvao biskupske konferencije i crkvene zajednice pojedinih zemalja da pripreme posebne pastoralne nacrte o selilaštvu. Govoreći pak o turizmu, uključujući i onaj vjerski, nadbiskup je kazao kako međunarodnih turista ima 900 milijuna, dok 200 milijuna ljudi radi u tom području, te je stoga potrebna nova evangelizacija suvremenoga turizma. Zbog toga je predložio uspostavljanje obrazovnih predmeta o turizmu na katoličkim sveučilištima, kao i u obrazovnim centrima za svećenike i redovnike.