Uskrsni ponedjeljak ima veću važnost za kršćansku vjeru od važnosti koju mu pridaje
javno mnijenje. Taj dan označava prije i poslije Kristova uskrsnuća. To je početak
prve Crkve, koja mora naučiti novi odnos prema Kristu, zrelost koju će Duhovi učiniti
vidljivom. Osvrnuvši se na uskrsni ponedjeljak u razgovoru za našu radio postaju
biskup Vincenzo Paglia rekao je kako liturgijska čitanja govore o uskrsnuću, kao da
se liturgija ne želi udaljiti od uskrsnoga otajstva. A nije slučajno da se ne govori
prva, druga, treća nedjelja po Uskrsu, nego prva, druga treća uskrsna nedjelja; želi
se istaknuti kako se kršćanski život ne može odvojiti od uskrsnoga otajstva iz kojega
se rađa novi život, stoga se čita i razmišlja o uskrsnim prizorima: Marija Magdalena
na grobu, te učenici na putu prema Emausu. To su, po mome mišljenju, opisi kako kršćanska
zajednica mora živjeti – rekao je biskup Paglia. Osvrnuvši se na blagdan Božjega
milosrđa koji se slavi odmah u nedjelju iza Uskrsa rekao je kako je ta tema nevjerojatno
aktualna. U svijetu razderanom sukobima, ratovima, sve tamnijim ozračjem, Božje se
milosrđe na najuzvišeniji način očituje u uskrsnuću. Milosrđe je srž kršćanske poruke
suvremenome svijetu. A što možemo naviještati u bezočnome svijetu ako ne milosrđe
– rekao je biskup Paglia. Na upit što ga se najviše doimlje iz iskustva prve Crkve,
rekao je kako je to bratstvo koje se rađa podno križa. Razne osobe s različitim iskustvima
ujedinjenje su u molitvi s Marijom. Iz bratstva punoga ljubavi i milosrđa kreću prvi
crkveni koraci. Molitva i ljubav su dva središnja iskustva prve Crkve, a vjerujem
da na njima moramo temeljiti naše kršćanske zajednice. Osnovo je dakle moleća zajednica
koja živi od ljubavi. Poučno je čitati u Djelima apostolskim kako je prva zajednica
uživala simpatiju čitavoga naroda. Jedini put za svjedočiti ljubav je zajednička molitva
da se srca oslobode od moralne anestezije koja zamagljuje, ukrućuje, i svijet čini
žalosnijim i nasilnijim – zaključio je biskup Paglia.