Papina kateheza na općoj audijenciji - 19. ožujka 2008.
Na današnjoj općoj audijenciji u dvorani Pavla VI. Sveti Otac je pozvao nazočne hodočasnike
da duboko u sebi pokušaju doživjeti vazmeno trodnevlje da bi shvatili vrijednost svoga
kršćanskog poziva. Draga braćo i sestre, nalazimo se u danima uoči vazmenog trodnevlja.
Tri dana koja slijede obično se nazivaju "svetima" ili "velikima" jer nam omogućuju
da ponovno proživimo središnji događaj našega otkupljenja; ponovno nas uvode u bitnu
jezgru kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista. To su dani koje bismo
mogli promatrati kao jedan dan: oni čine srce i stožer čitave liturgijske godine kao
i života Crkve. Želimo u sebi probuditi živo sjećanje na muke što ih je Gospodin podnio
za nas te se pripraviti za radosno slavljenje sljedeće nedjelje, "pravog Vazma, što
ga je krv Kristova pokrila slavom, Vazma u kojem Crkva slavi blagdan koji je izvorište
svih blagdana" – rekao je papa Benedikt XVI. Sutra, na Veliki četvrtak, Crkva se
spominje Posljednje večere za koje je Gospodin, uoči svoje muke i smrti, ustanovio
sakrament Euharistije i sakrament ministerijalnoga svećeništva. Te iste noći Isus
nam je ostavio novu zapovijed, zapovijed bratske ljubavi. Prije no što zakoračimo
u Veliko trodnevlje, no već u bliskoj vezi s njime, u svakoj će se biskupijskoj zajednici
sutra ujutro proslaviti misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici koji su dio
dijecezanskoga svećenstva obnavljaju obećanja s ređenja. Blagoslivljaju se također
i ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje
i sveta krizma. Uvečer, na misi Večere Gospodnje, spominjemo se Posljednje večere
na kojoj se Krist dao svima nama za hranu spasenja, za lijek besmrtnosti: to je otajstvo
Euharistije, izvor i vrhunac kršćanskoga života. U tom otajstvu spasenja Gospodin
je ponudio i ostvario za sve koji u njega vjeruju najintimnije moguće jedinstvo našeg
i svoga života - istaknuo je Papa. Veliki petak dan je spomena muke, razapinjanja
i smrti Isusove. Toga dana liturgija Crkve ne predviđa slavljenje svete mise, no kršćanska
se zajednica okuplja kako bi promišljala o velikom otajstvu zla i grijeha koje pritišće
čovječanstvo i kako bi se ponovno, u svjetlu Božje Riječi i potpomognuta dojmljivim
liturgijskim činima, spomenula Gospodinovih patnji. Nakon što posluša izvještaj o
muci Kristovoj, zajednica moli za sve nakane Crkve, klanja se Križu i pristupa Euharistiji,
blagujući čestice koje su pohranjene na misi Večere Gospodnje prethodnoga dana. Kao
dodatni poziv na razmatranje muke i smrti Otkupiteljeve i da bi se izrazila ljubav
i dioništvo vjernika na patnjama Kristovim, kršćanska tradicija potakla je razne oblike
pučke pobožnosti, procesije i svete predstave koje žele što dublje u vjernikovu dušu
utisnuti osjećaje istinskoga sudioništva na otkupiteljskoj Kristovoj žrtvi. Među tim
pobožnostima ističe se križni put, pobožna vježba koja je tijekom godina obogaćena
raznovrsnim duhovnim i umjetničkim izričajima koji ovise o senzibilitetu različitih
kultura – naglasio je Benedikt XVI. Velika subota obilježena je dubokom tišinom.
Crkve su ogoljene i nisu predviđena liturgijska slavlja. Dok iščekuju veliki događaj
uskrsnuća, vjernici ustraju s Marijom u očekivanju moleći i razmatrajući. Velika se
važnost pridaje pristupanju sakramentu pomirenja, neizbježnom putu čišćenja srca što
omogućuje vjernicima da iznutra obnovljeni proslave Uskrs. Ova jedinstvena subota
završava Vazmenim bdijenjem koje uvodi u najvažniju nedjelju čitave povijesti, nedjelju
Kristova Uskrsa. U tami noći novim je plamenom zapaljena vazmena svijeća, simbol Krista
slavnoga koji uskršava. Krist, svjetlo čovječanstva, razgoni tmine srca i duha te
osvjetljuje svakoga čovjeka koji dolazi na svijet – nastavlja nadalje Sveti Otac.
Draga braćo i sestre, kroz ove jedinstvene dane usmjerimo odlučno život prema
velikodušnom i uvjerenom prianjanju uz naume nebeskoga Oca; obnovimo svoje "da" božanskoj
volji kao što je to učinio Isus žrtvom na križu. Spominjati se Kristovih otajstava
znači i duboko i u potpunosti prionuti uz današnjicu povijesti, uvjereni da je ono
što slavimo živa i aktualna stvarnost. Moramo dakle ponovno krenuti od njega da bismo
mogli izgraditi svijet utemeljen na miru, na pravdi i na ljubavi. U tom nastojanju
koje uključuje sve nas, dopustimo da nas vodi Marija koja je pratila svoga božanskoga
Sina na putu muke i križa, te je sudjelovala, snagom vjere, u ostvarenju njegova nauma
spasenja. Uz te misli, već sada svima vama, vašim najdražima i vašim zajednicama upućujem
svoje srdačne želje za radostan i svet Uskrs. Na današnjoj audijenciji bila je
nazočna i skupina učenika II. gimnazije iz Splita koje je Papa pozdravio ovim riječima:
"Srdačno pozdravljam
sve hrvatske hodočasnike, a osobito učenike i nastavnike Druge gimnazije iz Splita.
Dok se u ovim svetim danima spominjemo otajstva muke, smrti i uskrsnuća Spasiteljeva,
neka u vašim srcima poraste želja i odluka da uvijek živite s Kristom i za Krista.
Hvaljen Isus i Marija!" Poslušajmo nekoliko dojmova naših hodočasnika: