Plenarna skupština Papinskoga vijeća za kulturu

U Vatikanu je u tijeku plenarna skupština Papinskoga vijeća za kulturu. O budućem radu Vijeća u uvodnome izlaganju govorio je njegov predsjednik nadbiskup Gianfranco Ravasi. Govoreći o radnom programu u razgovoru za našu radio postaju nadbiskup je istaknuo neke tematike, a na prvome mjestu odnos između vjere i zanosnosti, te je najavio održavanje međunarodnoga skupa na temu „Teorije evolucije za susret i poticanje susreta između znanosti, teologije i filozofije“. Susret će se pod pokroviteljstvom Vijeća održavati na Papinskome sveučilištu Gregoriana, a sudjelovat će istaknuti znanstvenici, među njima neki nobelovci, veliki teolozi i poznati filozofi. Cilj skupa je omogućiti svakome izdizanje iznad strukovnih granica: znanstvenik se zapituje ali i sluša teološke upite, a teolog i filozof će moći čuti i vidjeti znanstvene tjekove – istaknuo je nadbiskup i dodao kako postoji trvenje između globalizacije koja želi izbrisati nejednakosti te kulturâ i narodâ, koji grčevito brane svoj identitet. Nastojat ćemo shvatiti zasebnosti naroda i kultura, počevši od velikih azijskih, do afričkih i latinskoameričkih kultura – rekao je nadbiskup.
Osvrnuvši se na produbljivanje humanističkih znanosti među njima i ekonomije, rekao je kako je to novost u vatikanskome okviru, jer se obično raspravljalo o znanostima i drugim tradicionalnim vještinama: glazbi, književnosti, slikarstvu, i danas veoma važnim kulturnim stvarnostima. No, današnji je čovjek zacijelo zaokupljen takozvanim antropološkim odnosima. Humanističke znanosti uključuju ekonomiju jer se ona ne bavi samo monetarnim ili financijskim pitanjima, nego i izgradnjom pravednijega, homogenijeg društva. Upravo zato ekonomija mora biti u okviru kulture, koja analizira čovjeka – rekao je nadbiskup Ravasi.
Na novinarov upit o drugim temama, rekao je kako će Vijeće proučavati govor pod vidikom komunikacije i epistemologije. Govor shvaćamo sredstvom općenja i razumijevanja. Crkveni govor često izgleda maglovit u odnosu na suvremeni govor, u kojem prevladavaju izravniji i neposredniji izražajni oblici koji ne vode računa o složenijim načinima razmišljanja. S druge pak strane, valja podsjetiti da je govor osim prijenosa temeljne kršćanske poruke zaista način uspostavljanja odnosa, stoga je uz prijevode neophodno ovladati pravim metodama za uspostavljanje potpunijega odnosa, snažnijega i tješnjeg, između Crkve i čovječanstva – istaknuo je nadbiskup Ravasi i dodao kako je bezvjerje jedno od interesnih područja Vijeća. Pred našim očima je veoma prostorna panorama osoba koje smatraju da su nebesa prazna, ili da su jedino napučena civilnim i vojnim satelitima ili meteorologijom. Naš je izazov omogućiti gledanje preko, prema drugome, i onima koji se zaustavljaju na obzoru. U današnjem čovjeku moramo probuditi traženje, sposobnost da nadvisi sebe, potaknuti upite o smislu – zaključio je nadbiskup Ravasi.