Budućnost ekumenizma

Napreci ekumenskoga pokreta kao i izazovi s kojima se mora sučeliti bili su u središtu razmišljanja europskih kršćanskih vođa na godišnjem susretu Združenoga odbora Vijeća Europskih biskupskih konferencija i Konferencije europskih crkvi, koji je u Londonu održan od 21. do 24. veljače.
Potreba da se ponovno promisli o ustroju ekumenskoga pokreta u Europi pokazala se kao zabrinutost – stoji u priopćenju sa skupa, a prenosi agencija Zenit.
Predsjednik Konferencije europskih crkvi Jean-Arnold de Clermont istaknuo je tri izazova za pokret: globalizaciju koja zahtijeva „povećati ekumensku svjesnost članova naših Crkvi“; sekularizaciju Europe i potrebu da se preispitaju strukture ekumenske suradnje između europskih crkvi imajući u vidiku obnavljanje zajedničkoga svjedočanstva, kako bi se uputio jasan znak da Crkve žele mijenjati“.
Kardinal Jean-Pierre Ricard, dopredsjednik Europskih biskupskih konferencija, istaknuo je pak četiri prioriteta, počevši od potrebe veće jasnoće u ciljevima ekumenskoga djelovanja, povećanja bratskoga ekumenskog iskustva pred „našim javnim mnijenjem, kojemu prijeti relativizam, sinkretizam, vjerska napetost, te odnos prema mladima. Osim toga, zatražio je veću nazočnost gdje je u pitanju „čovještvo ljudskoga bića“, te razvoj duhovnoga ekumenizama, poglavito u trenutku kada nam prijeti obeshrabrenje radi sporih ekumenskih pomaka ili prividnoga nazadovanja“.
Što se pak tiče buduće suradnje između Konferencije europskih crkvi i Vijeća europskih biskupskih konferencija, Odbor je odlučio produbiti lokalnu i europsku ekumensku suradnju u promicanju poznavanja Biblije u Europi, u međuvjerskome dijalogu (poglavito s muslimanima), u čuvanju cjelovitosti stvorenoga, u migraciji i miru. Na susretu je pozitivno ocijenjena III. europska ekumenska skupština, održana od 4. do 9. rujna 2007. godine u Sibiuu u Rumunjskoj, koja je „očitovala kako su europski kršćani na raznim razinama zauzeti u zajedničkome svjedočenju te kako mogu izvorno pridonijeti izgradnji zajedničke europske kuće“. Isto tako očitovala je kako je „moguće slobodno govoriti o još postojećim razlikama i podjelama“. Istaknuta je također „životna važnost“ održavanja žive mreže delegata u Sibiuu, koji predstavljaju „živu poruku“ III. europske ekumenske skupštine. Stoga se potiče „objavljivanje i širenje izvješća Skupštine, održavanje dopisivanja s delegatima te promicanje sudjelovanja u duhovnome bogatstvu raznih vjerskih tradicija“.
Sudionici su na skupu razmotrili i usvojili radni program Odbora o odnosu s muslimanima u Europi, koji predviđa održavanje kršćansko-muslimanske konferencije u Belgiji od 20. do 23. listopada na temu „Biti europski građani i vjernici. Kršćani i muslimani kao djelotvorni suradnici u europskim društvima.“ Dijalog s islamom i drugim religijama bio je u središtu posjeta Centru za pomirbu i mir, smještenom u staroj anglikanskoj crkvi koju je srušila jedna bomba Irske republikanske vojske (IRA), a koja je 1993. godine obnovljena i služi za međuvjerski dijalog. Veličanstveno je bilo sudjelovanje na Večernjoj molitvi u katoličkoj katedrali te na zajedničkoj molitvi u anglikanskoj katedrali svetoga Pavla. Sljedeći godišnji skup Odbora održat će se u Budimpešti od 19. do 22. veljače 2009. godine.
Vijeće europskih biskupskih konferencija objedinjuje predsjednike 34 biskupske konferencije Europe. Predsjednik Vijeća je kardinal Peter Erdö, nadbiskup Budimpešte, a dopredsjednici su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić te kardinal Jean-Pierre Ricard, nadbiskup Bordeauxa. Glavni tajnik je msgr. Aldo Giordano, a sjedište vijeća je u St. Gallenu u Švicarskoj. Konferencija europskih crkvi ujedinjuje 125 crkvi: pravoslavne, protestantske, anglikanske i starokatoličke iz svih europskih država, više od 40 združenih organizacija. Ustanovljena je 1959. godine, a urede ima u Ženevi, Bruxellesu, i Strasbourgu.