Kardinal Kasper o ekumenizmu

Dijalogu nema realne i odgovorne alternative – rekao je kardinal Walter Kasper u intervjuu danom za dnevnik Our Sunday Visitor. Otapa se led u odnosima s Ruskom pravoslavnom Crkvom, a postoji želja za suradnjom – istaknuo je kardinal Kasper.
Nakon kardinalova imenovanja za pročelnika Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana, u Rusiji su ustanovljene 4 katoličke biskupije što je izazvalo duboku krizu s Ruskom pravoslavnom crkvom – pojasnio je kardinal Kasper. U međuvremenu se stanje popravilo. Nema više leda, otapa se. Mislimo da bi osobni susret Pape i patrijarha Alekseja II. bio veoma koristan za daljnji razvoj naših odnosa. Patrijarh nije nikada načelno odbacio takav susret, ali zahtijeva da se prije riješe neki problemi, primjerice „prozelitizam i unijatizam“. Zauzeti smo u rješavanju tih problema i nadamo se da ćemo ih riješiti, unatoč različitim pristupima i zabrinutostima. U ovome trenutku, Moskovski se patrijarhat zanima za suradnju u pitanjima korijena i kršćanskih vrednota Europe – rekao je kardinal.
Prozelitizam i unijatizam su glavna prepreka mogućem susretu između Pape i Patrijarha. Više smo puta pojasnili to što mislimo o tim problemima. Posebice, pojasnili smo kako ni Katolička crkva ne prihvaća prozelitizam. Problem je u različitom poimanju prozelitizma poradi ruskoga shvaćanja „kanonskoga prostora“ – smatra kardinal Kasper. Katolička crkva Rusiji priznaje dugu tradiciju i kršćansku kulturu. Priznajemo sve sakramente, episkopat i svećeništvo Ruske pravoslavne crkve. Stoga, da katolici koji žive u Rusiji mogu ponuditi jasno svjedočanstvo svoje katoličke vjere, u tome nema evangelizacije kao takve, jer evangelizacija se vrši samo u poganskome kontekstu. Obratiti pravoslavne na katoličku vjeru nije naša politika niti strategija. U Rusiji ne činimo misije poput onih u poganskim regijama svijeta. S pravoslavnima želimo surađivati u misijama i evangelizaciji, potrebnima u modernoj Rusiji, nakon 70 godina ateističkoga odgoja i promidžbe – rekao je kardinal.
Unatoč naporima u pojašnjavanju izraza, kardinal je ustvrdio kako mu se čini „da sumnje traju, jer vjerujem kako misle da postoji nepodudarnost između govora i djelovanja“. Iz toga razloga, prije dvije ili tri godine, zauzeo sam se u ustanovljenju zajedničkoga povjerenstva za žalbe – istaknuo je kardinal. Ako je neka žalba opravdana, onda moramo mijenjati, a ako nije opravdana, onda ju valja povući. Povjerenstvo ozbiljno radi i moglo bi riješiti neke stvarne probleme. Kada sam bio u Kijevu, prije tjedan dana, stekao sam dojam da se sada, Bogu hvala, nešto miče i da se stanje polako popravlja između pravoslavnih ovisnih o Moskvi i grkokatolika, iako su odnosi – zbog povijesnih razloga – još teški. Imao sam prijateljski susret s metropolitom Vladimirom. S blagoslovom metropolita Vladimira i Ruske pravoslavne crkve, grkokatoličkoga kardinala Lubomyra Husara i latinskoga kardinala Marijana Jaworskoga otvorili smo ekumenski centar 'Sveti Klement'. Ova je suglasnost po sebi malo čudo. Centar je mala biljka, ali ima osnove za rast. Želio bih da bude zajedničko uporište i mjesto susreta, dijaloga i općenja među Crkvama – kazao je kardinal Kasper.
Obzirom na „unijatizam“, kardinal je potvrdio svoje uvjerenje. Recimo da „unijatizam“, shvaćen kao metoda, danas i ubuduće, nije više prikladan za postizanje jedinstva Crkve. Ali takozvane Unijatske Crkve, nastale u prošlosti, u veoma različitim okolnostima od današnjih, povijesna su stvarnost i imaju pravo na opstojnost. Premda se moraju otvoriti ekumenskim odnosima s pravoslavnim majčinskim crkvama. Izgleda mi da je Grkokatolička crkvu u Ukrajini spremna za taj korak, a u akademiji u Lavovu ima veoma dobar ekumenski program. Dogovorili smo se da obje strane trebaju priznavati vjersku slobodu pojedinih kršćana koji se po savjesti žele ujediniti s drugom Crkvom – istaknuo je kardinal Kasper.
Kardinal se slaže s činjenicom da se još raspravlja o navodnome katoličkome prozelitizmu na ruskome kanonskome prostoru. Prisjetio se izjavljene želje metropolita Kirilla da Benedikt XVI. ukine četiri biskupije koje je osnovao Ivan Pavao II. Prema kardinalovome mišljenju, riječ je o „veoma iznenađujućoj izjavi“.
Tijekom njegova nedavnoga posjeta Rimu, metropolit Kirill o tome nije govorio. Mislim da i njemu mora biti jasno kako Sveti Otac ne može učiniti korak natrag – istaknuo je kardinal. Mučno je gledati kvalitetnu razliku između naših katoličkih biskupija u Rusiji i pravoslavnih biskupija na Zapadu. Ruska pravoslavna crkva trebala bi dakle učiniti isto otvaranje koje mi nudimo ruskim pravoslavnim kršćanima i njihovim župama i biskupijama u zapadnoj Europi i Americi – rekao je kardinal Kasper. U svakome slučaju – dodao je – uvjeren sam da će se dijalog nastaviti. Svaka se Crkva mora sučeliti sa stvarnošću jer u današnjem svijetu dijalogu nema realne i odgovorne alternative. Pred izazovom sekularizacije, kršćani moraju biti jedinstveni i predlagati zajedničko svjedočenje svoje vjere i kršćanskih vrednota. Patrijarh Aleksej II. je više puta očitovao svoje visoko mišljenje o Benediktu XVI., kao teologu s dobrim poznavanjem crkvenih otaca i kao Papi koji brani „konzervativne“ vrednote, riječ „konzervativan“ shvaćam u pozitivnome značenju riječi – istaknuo je kardinal i dodao kako njih dvojica redovito razmjenjuju pisma i zahvalnice, a obojica se zalažu za poboljšanje odnosa – zaključio je kardinal Kasper.