Na Veliki petak nova molitva za Židove

Vatikanski dnevnik 'L'Osservatore Romano' od 6. veljače u jednoj kratkoj napomeni govori o Papinoj odluci da u liturgijskome obredu od Velikoga petka preinači molitvu za Židove, sadržanu u Rimskome misalu objavljenom 1962. godine. Preinaka koju je odlučio Sveti Otac namjerava odgovoriti na negodovanja nakon objavljivanja Motu propria „Summorum Pontificum“, papinskoga dokumenta koji odobrava uporabu Rimskoga misala tiskanoga prije II. vatikanskoga sabora.
Novi tekst molitve za Židove prema neslužbenome prijevodu glasi: „Molimo za Židove: Gospodine Bože naš, prosvijetli njihova srca da Isusa Krista priznaju Spasiteljem svih ljudi. Svemogući vječni Bože, Ti želiš da se svi ljudi spase i upoznaju istinu, dopusti milostivo da, ulazeći punina naroda u tvoju Crkvu, čitavi Izrael bude spašen“. Valja istaknuti da mogućnost uporabe Rimskoga misala iz 1962. godine u Velikome tjednu je posve izuzetna i odnosi se na neke posebne skupine.
Izmjena molitve za Židove na Veliki petak izazvala je brojne reakcije. Zamjerke se odnose na židovsko spasenje priznavanjem Isusa Krista Spasiteljem svih ljudi. Osvrnuvši se na židovske reakcije u razgovoru za našu radio postaju kardinal Walter Kasper, pročelnik Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana i predsjednik Papinskoga povjerenstva za vjerske odnose sa Židovima, rekao je kako je složena i teška povijest sa Židovima, zbog čega uvijek ima posebnih osjetljivosti. Postojeća molitva u izvanrednome obredu bila je malo uvredljiva, jer je govorila o sljepoći; Sveti je Otac želio ukloniti tu neugodnost, ali je također želio istaknuti izričitu razliku između nas i židovstva. Imamo dosta zajedničkoga: Abraham, Oci, Patrijarsi, Mojsije, čak je i Isus bio Židov, također i njegova majka Marija. Imamo puno zajedničkoga, ali postoji ova osobita razlika: Isus Krist je Mesija, Sin Božji, tu se razliku ne može ukloniti. Sveti je Otac želio reći kako je Isus Krist Spasitelj svih ljudi, pa i Židova. On to govori u svojoj molitvi. A Savez sa židovskim narodom je i sada valjan, Isus Krist ga je potvrdio svojom smrću. Ali ako molitva govori o obraćenju Židova, to ne znači da namjeravamo vršiti „misije“: Papa doista citira Pavlovu poslanicu Rimljanima, jedanaesto poglavlje, gdje sveti Pavao kaže „nadamo se da će se, kad svi pogani pristupe Crkvi, i sav Izrael obratiti“, a ovo je eshatološka nada. To ne znači da ćemo sada obraćati Židove: mi moramo svjedočiti svoju vjeru, to je jasno. Rekao bih sljedeće: govor je u prošlosti često bio omalovažavajući a kao što je rekao Schül Isaak, znameniti Židov; sada je na djelu poštovanje u različitosti. Jedni i drugi moramo poštovati postojeću razliku. Sada je na snazi poštovanje, a ne prijezir – istaknuo je kardinal Kasper.
Na novinarov upit o opasnosti za dijalog, rekao je kako dijalog uvijek pretpostavlja poštivanje stajališta i identiteta drugoga. Mi poštujemo identitet Židova; oni moraju poštovati naš, koji ne možemo sakriti. Dijalog je upravo o ovoj razlici: o tome što nam je zajedničko i o razlikama. Stoga u tome ne vidim zapreku nego izazov za pravi teološki dijalog – zaključio je kardinal Kasper.