Dan Redovnika

Kardinal Franc Rodé, pročelnik Zbora za ustanove posvećenoga i društva apostolskoga života, na blagdan Gospodinova prikazanja, kada se obilježava Dan posvećenoga života, u bazilici Svetoga Petra je danas u 17 sati i 30 minuta predsjedao Euharistijskome slavlju s redovnicima i redovnicama. Sveti je Otac na svršetku mise, oko 18 sati i 30 minuta, sišao u baziliku i obratio se nazočnima.
Govoreći o stanju posvećenih osoba u razgovoru za našu radio postaju kardinal Rodé je rekao kako u svijetu ima oko milijun i 40 tisuća redovnika i redovnica. Svećenika redovnika ima oko 137 tisuća, a redovnika ima oko 196 tisuća. Redovnica kontemplativnoga života ima 47 tisuća, aktivnih redovnica oko 747 tisuća. U svjetovnim zavodima živi oko 21 tisuća, dakle ukupan broj redovnica je 836 tisuća – rekao je kardinal i dodao kako posvećeni život znači da se članovi ustanova posvećenoga života zavjetuju živjeti po evanđeoskim savjetima: dakle polažu zavjet: čistoće, siromaštva i poslušnosti. Neki od tih odnosno veći dio tih ustanova predviđa život u zajednici.
Na upit može li laik Bogu posvetiti život, kazao je kako je sakrament krštenja temelj kršćanskoga posvećivanja. Polazeći dakle od krštenja po kojemu postajemo kršćani, svatko može – bez obzira na zvanje – nasljedovati Gospodina, posvetiti se Gospodinu živeći zapovijed ljubavi prema Bogu i bližnjemu – istaknuo je kardinal.
Osvrnuvši se na odnos sekularizacije i osoba posvećenoga života, rekao je kako se zlo sekularizma nalazi i u redovničkim zajednicama, na to sam prije dvije godine upozorio na skupštini vrhovnih poglavara. Svjetovna kultura je ustvari prodrla u pamet i srce posvećenih osoba i nekih zajednica, pod izlikom modernosti i približavanja suvremenom svijetu, sa svim svojim posljedicama. Pokazatelji te sekularizacije su govor koji je više svjetovni nego redovnički, kraćenje vremena posvećenog molitvi i zajedničkim činima, gubitak vidljivosti posvećivanja i napuštanje redovničkoga odijela; sve izraženije usmjeravanje prema društvenim i humanitarnim aktivnostima na štetu evangelizacije – rekao je kardinal.
Na upit što misli o zvanjima, rekao je kako stanje nije ujednačeno. Ako promatramo zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku, možemo govoriti o krizi redovničkih zvanja. U Latinskoj se Americi osjeća stabilnost u muškim i ženskim družbama, dok naprotiv u Africi ima veoma puno zvanja kojima je potrebno dobro oblikovanje. Azija iznenađuje. U nekim zemljama poput Vijetnama, Indonezije, Koreje, Filipina, također i Kine, o kojoj se sve češće govori, premda su vijesti još uvijek veoma oskudne, bilježi se veliki rast, cvjetanje redovničkih zvanja, a moram reći, koliko mi je poznato, da su izvrsne duhovne kvalitete – rekao je kardinal.
Na upit što svijet očekuje od redovnika, rekao je kako prije svega očekuje osobno svjedočenje zavjeta: čistoće, siromaštva i poslušnosti, te izvjesnu odvojenost od svijeta kao i jasnoću i odlučnost u nasljedovanju Krista. Pastoralna konstitucija II. vatikanskoga sabora o Crkvi, 'Lumen gentium' govori o savršenijem nasljedovanju Krista: biti slični Kristu, siromašnom, čistom i poslušnome Ocu. Redovnički život je upozorenje da se iziđe iz ovoga materijalističkoga svijeta, svijeta koji se zatvara u zemaljske okvire kako bi se otkrio pravi čovjekov poziv, vječna sudbina, transcendentalna ljudska sudbina u zajedništvu s Gospodinom, u vječnoj radosti – zaključio je kardinal Rodé.