Papa posjetio Rimsku bogosloviju

Papa Benedikt XVI. je danas popodne posjetio Rimsku bogosloviju, koja slavi svoju nebesku zaštitnicu Gospu od Pouzdanja. Tradicionalno se blagdan slavi u subotu prije Pepelnice, ali budući da se u subotu slavi Prikazanje Gospodinovo u hramu, ove godine bogoslovi u petak slave svoju zaštitnicu. Papa je u 18 sati stigao na bogosloviju. Prije večernje molitve je posjetio Gospinu kapelu i zadržao se u molitvi, a potom je zajedno sa sjemenišnom zajednicom i rodbinom bogoslova u 18 sati i 30 minuta molio Večernju molitvu. Sveti je Otac nakon Večernje ostao na objedu s bogoslovima i uzvanicima.
Osvrnuvši se na već tradicionalni posjet Pape rimskoj bogosloviji u razgovoru za našu radio postaju msgr. Giovanni Tani, rektor bogoslovije, rekao je kako je bogoslovija utemeljena 1565. godine, a pripada rimskoj biskupiji. Tek prije 100 godina premještena je uz Lateransko sveučilište, točnije 1913. godine. Papa sveti Pio X. je, naime, htio da sjedište bogoslovije bude uz rimsku katedralu, to jest svetoga Ivana Lateranskoga. Osim studenata rimske biskupije bogoslovija ugošćuje bogoslove iz nekih talijanskih biskupija i drugih zemalja – rekao je msgr. Tani.
Na novinarov upit kako se pripremaju bogoslovi, rekao je kako prije teološkoga studija, studenti imaju godinu propedeutike, tijekom koje ozbiljno razmišljaju o svojoj odluci. Prve godine teologije također su posvećene ispitivanju zvanja. U trećoj godini se izravno započinje proučavati kakav mora biti lik pastira. Obrazovanje mora obuhvatiti četiri dimenzije: ljudsku, duhovnu, intelektualnu i pastoralnu. Sve je podređeno razvoju tih dimenzija. Bogoslovi dvaput tjedno rade u župama, bolnicama, zatvorima, ili prihvatnim domovima. Velika sjemenišna obitelj podijeljena je u manje skupine u kojima pojedinci lakše mogu doživjeti obiteljsku toplinu – kazao je rektor.
Na upit iz kojih sredina dolaze bogoslovi, rekao je kako neki dolaze iz maloga sjemeništa, ali većina ih ulazi u bogosloviju nakon doktorata, neki tijekom sveučilišnih studija, a netko izravno s radnoga mjesta. Srednja dob je od 25 do 35 godina. Sve više ima onih koji su zvanje stekli radeći u župama – rekao je rektor i dodao mladići dolaze iz svijeta koji ne misli na Boga. Ali kada odluče da im vjera bude osnovno mjerilo u životu, onda nastoje usvojiti novi mentalitet i živjeti prosvijetljeni vjerom. Osim toga, trude se temeljito proučiti suvremenu kulturu kako bi s njom mogli voditi ozbiljan i smjeran dijalog – istaknuo je rektor.
Na upit što bi preporučio mladiću koji osjeća svećenički poziv, rekao je kako bi mu savjetovao da porazgovara s osobom od povjerenja o razlozima svoje želje. To nije uvijek lako shvatiti, potrebno dugotrajno i ustrajno slušanje. Savjetovao bih mu da se što više posveti molitvi, upoznavanju svoga afektivnoga stanja kroz prizmu celibata. Osim toga, savjetovao bih mu neke službe u zajednici ili rad sa siromašnima kako bi mogao iskušati svoju velikodušnost – rekao je msgr. Tani.
Osvrnuvši se pak na pobožnost prema nebeskoj zaštitnici, rekao je kako je rimsko sjemenište 1774. godine premješteno u rimski kolegij u kojem je već bila Gospina slika. Slika je donesena iz grada Todi, isusovac otac Crivelli ju je sa sobom donio u kolegij. Pobožnost je dosegla vrhunac tijekom Prvoga svjetskoga rata. Sjemeništarci su se zavjetovali i molili pred slikom da im se kolege vrate s bojišta zdravi i čitavi. Kao zahvalu na primljenoj milosti ukrasili su sliku i oltar. Papa Pavao VI. je 1965. okrunio sliku. A na upit koliko ima bogoslova, odgovorio je kako ih ima 117: 54 pripadaju rimskoj biskupiji, 45 bogoslova je iz drugih talijanskih biskupija, a 18 ih dolazi iz drugih zemalja: Hrvatske, Bugarske, Haitija, Poljske, Španjolske, Ukrajine i Mađarske.