Papa Benedikt XVI. je danas popodne posjetio Rimsku bogosloviju, koja slavi svoju
nebesku zaštitnicu Gospu od Pouzdanja. Tradicionalno se blagdan slavi u subotu prije
Pepelnice, ali budući da se u subotu slavi Prikazanje Gospodinovo u hramu, ove godine
bogoslovi u petak slave svoju zaštitnicu. Papa je u 18 sati stigao na bogosloviju.
Prije večernje molitve je posjetio Gospinu kapelu i zadržao se u molitvi, a potom
je zajedno sa sjemenišnom zajednicom i rodbinom bogoslova u 18 sati i 30 minuta molio
Večernju molitvu. Sveti je Otac nakon Večernje ostao na objedu s bogoslovima i uzvanicima.
Osvrnuvši se na već tradicionalni posjet Pape rimskoj bogosloviji u razgovoru
za našu radio postaju msgr. Giovanni Tani, rektor bogoslovije, rekao je kako je bogoslovija
utemeljena 1565. godine, a pripada rimskoj biskupiji. Tek prije 100 godina premještena
je uz Lateransko sveučilište, točnije 1913. godine. Papa sveti Pio X. je, naime, htio
da sjedište bogoslovije bude uz rimsku katedralu, to jest svetoga Ivana Lateranskoga.
Osim studenata rimske biskupije bogoslovija ugošćuje bogoslove iz nekih talijanskih
biskupija i drugih zemalja – rekao je msgr. Tani. Na novinarov upit kako se pripremaju
bogoslovi, rekao je kako prije teološkoga studija, studenti imaju godinu propedeutike,
tijekom koje ozbiljno razmišljaju o svojoj odluci. Prve godine teologije također su
posvećene ispitivanju zvanja. U trećoj godini se izravno započinje proučavati kakav
mora biti lik pastira. Obrazovanje mora obuhvatiti četiri dimenzije: ljudsku, duhovnu,
intelektualnu i pastoralnu. Sve je podređeno razvoju tih dimenzija. Bogoslovi dvaput
tjedno rade u župama, bolnicama, zatvorima, ili prihvatnim domovima. Velika sjemenišna
obitelj podijeljena je u manje skupine u kojima pojedinci lakše mogu doživjeti obiteljsku
toplinu – kazao je rektor. Na upit iz kojih sredina dolaze bogoslovi, rekao je
kako neki dolaze iz maloga sjemeništa, ali većina ih ulazi u bogosloviju nakon doktorata,
neki tijekom sveučilišnih studija, a netko izravno s radnoga mjesta. Srednja dob je
od 25 do 35 godina. Sve više ima onih koji su zvanje stekli radeći u župama – rekao
je rektor i dodao mladići dolaze iz svijeta koji ne misli na Boga. Ali kada odluče
da im vjera bude osnovno mjerilo u životu, onda nastoje usvojiti novi mentalitet i
živjeti prosvijetljeni vjerom. Osim toga, trude se temeljito proučiti suvremenu kulturu
kako bi s njom mogli voditi ozbiljan i smjeran dijalog – istaknuo je rektor. Na
upit što bi preporučio mladiću koji osjeća svećenički poziv, rekao je kako bi mu savjetovao
da porazgovara s osobom od povjerenja o razlozima svoje želje. To nije uvijek lako
shvatiti, potrebno dugotrajno i ustrajno slušanje. Savjetovao bih mu da se što više
posveti molitvi, upoznavanju svoga afektivnoga stanja kroz prizmu celibata. Osim toga,
savjetovao bih mu neke službe u zajednici ili rad sa siromašnima kako bi mogao iskušati
svoju velikodušnost – rekao je msgr. Tani. Osvrnuvši se pak na pobožnost prema
nebeskoj zaštitnici, rekao je kako je rimsko sjemenište 1774. godine premješteno u
rimski kolegij u kojem je već bila Gospina slika. Slika je donesena iz grada Todi,
isusovac otac Crivelli ju je sa sobom donio u kolegij. Pobožnost je dosegla vrhunac
tijekom Prvoga svjetskoga rata. Sjemeništarci su se zavjetovali i molili pred slikom
da im se kolege vrate s bojišta zdravi i čitavi. Kao zahvalu na primljenoj milosti
ukrasili su sliku i oltar. Papa Pavao VI. je 1965. okrunio sliku. A na upit koliko
ima bogoslova, odgovorio je kako ih ima 117: 54 pripadaju rimskoj biskupiji, 45 bogoslova
je iz drugih talijanskih biskupija, a 18 ih dolazi iz drugih zemalja: Hrvatske, Bugarske,
Haitija, Poljske, Španjolske, Ukrajine i Mađarske.