Papina korizmena poruka

Milodare valja davati velikodušno i u tajnosti, učeći se prepoznati Krista u siromašnima te Uskrs dočekati obnovljeni u duhu – predložio je papa Benedikt XVI. u svojoj poruci za ovogodišnju Korizmu koja započinje 6. veljače. Naslov poruke preuzet je iz Druge poslanice svetoga Pavla Korinćanima: „Krist radi vas posta siromašan“ (2 Kor 8,9).
Korizma nas potiče na ponovno otkrivanje Božjega milosrđa kako bismo postali milosrdniji prema braći – napisao je Papa te se zadržao na davanju milodara kao na konkretnoj pomoći onima koji su u nevolji, a što nam, istovremeno, pomaže osloboditi se privrženosti materijalnim dobrima. Prema evanđeoskome naučavanju – podsjeća nadalje Sveti Otac – mi nismo vlasnici, nego upravitelji dobrima koje posjedujemo. Njih stoga ne treba smatrati ekskluzivnim vlasništvom, nego sredstvima putem kojih Gospodin svakoga od nas poziva da budemo posrednici njegove providnosti prema bližnjemu. Zbog toga je pomoć brojnim narodima u svijetu kojima nedostaje svega i koji su gladni, dužnost pravednosti još i prije nego čin milosrđa. Ta dužnost – prema Papinim riječima – postaje velika odgovornost za bogatije zemlje s većinskim kršćanskim stanovništvom.
Tipično obilježje kršćanskoga milodara jest to da on treba biti prikriven. Isus nam osim toga kaže da se ne trebamo hvaliti svojim dobrim djelima, kako nam ne bi bila uskraćena nebeska nagrada (usp. Mt 6, 1-2). Sve, naime, treba biti izvršeno na slavu Božju, a ne našu. Međutim, u suvremenome društvu, u kojemu je važan dojam, treba paziti jer se ta napast često pojavljuje. Evanđeoski milodar nije jednostavno filantropija – stoji nadalje u Papinoj poruci. Odnosno, to nije jednostavni čin ljudske dobrote, nego konkretan izraz ljubavi, teološke kreposti, koja svoje korijene ima u Bogu te nam pomaže djelovati oponašajući Isusa Krista koji nije darovao nešto, nego cijeloga sebe. Sveti je Otac potom zahvalio Bogu za brojne osobe koje u tišini, daleko od svjetala medijskoga društva, u tom duhu čine velikodušna djela za pomoć bližnjima koji su u nevolji. Ničemu ne služi darovati vlastita dobra drugima ako se zbog toga srce ispuni taštinom. Ono što milodaru daje vrijednost je, naime, ljubav. I svaki put kada iz ljubavi prema Bogu podijelimo svoja dobra s bližnjim, osjećamo da punina života dolazi od ljubavi, i sve nam se vraća kao blagoslov u obliku mira, unutarnjega zadovoljstva i radosti. Naše milodare Otac nebeski nagrađuje svojom radošću – napomenuo je Papa.
Sveti se Otac potom osvrnuo na još jednu posljedicu davanja milodara: kako kaže sveti Petar, „ljubav pokriva mnoštvo grijeha“ (1 Pt 4,8). U ovome trenutku mislim na one koji osjećaju teret učinjenoga zla, te se upravo zbog toga osjećaju daleko od Boga, u strahu i gotovo nesposobni obratiti Mu se – napisao je Papa. Međutim milodar, približavajući nas drugima, približava nas Bogu, jer nam daje da u siromašnima prepoznamo samoga Krista. Milodar odgaja na velikodušnost ljubavi – dodao je Sveti Otac. Kada kršćanin velikodušno daje samoga sebe, on svjedoči da životne zakone ne određuje materijalno bogatstvo, već ljubav. Milodar je u stvari znak najvećega dara koji možemo ponuditi drugima … a to je naviještanje i svjedočenje Krista u čijem se imenu nalazi pravi život – istaknuo je Sveti Otac te na koncu zazvao Mariju da pomogne vjernicima voditi korizmenu duhovnu borbu, uz molitvu, post i davanje milodara, kako bi na slavlje uskrsnih blagdana stigli obnovljeni u duhu.