Guba u svijetu

Danas se zahvaljujući inicijativi Raoula Follereaua, francuskoga novinara i pjesnika, utemeljitelja zaklade Raoul Follereau koja pomaže i brani prava gubavaca, obilježava 55. svjetski dan oboljelih od gube. Osvrnuvši se na život i djelo Follereaua u razgovoru za naš radio kardinal Javier Lozano Barragàn, predsjednik Papinskoga vijeća za pastoral zdravstva, rekao je kako je Follereau u gubavcima uvijek gledao lice Gospodina Isusa. Njegova je glavna odlika univerzalna samilost, a njegovo otvaranje započinje u dubini njegove duše, posvema sjedinjene s Gospodinom Isusom, u srcu okrenutom prema najbolesnijima i odbačenima. Današnje užasne bolesti u njegovo doba još nisu bile poznate, ali je harala guba, užasni bič koji oduvijek šiba čovječanstvo. Možemo reći da je Follereau, odlučujući se na taj pothvat i uključujući u njega brojne ljude, probudio savjesti privoljevši za temeljne vrednote mlade, kojima je uspio dokazati da su najvažnije vrednote solidarnosti, odnosno briga za bolesne, poglavito za one koje su svi napustili. Follereau se uvijek obraćao mladima da pronađu pravi smisao života. A smisao života prije svega je briga za bližnjega, poglavito kada je u teškoćama ili u posebno teškim uvjetima poput gube – rekao je kardinal Barragàn.
Govoreći o gubi rekao je kako svake godine ima 220 tisuća novih slučajeva u svijetu. U nekim zemljama je prema statistikama potpuno nestala, primjerice u Europi. No, valja upozoriti kako brojne vlade ne žele upoznati javnost s novim oboljenjima. U nekim zemljama je nazočna, ali je zabranjeno o njoj pisati. Stoga nemamo vjerodostojne i točne podatke. Ipak, podaci s kojima raspolažemo pomažu nam shvatiti i pratiti razvoj bolesti: U Africi u odnosu na 2005. godinu ima 45.179 novih slučajeva, u Americi, poglavito Brazilu, 41.952 novooboljelih, u Sredozemlju 3.133. U Aziji, uključujući Indiju, 201.635 novih oboljenja, dok je u Europi, prema statistikama, guba iskorijenjena. Ne možemo, na žalost, biti sigurni u te podatke, jer neki smatraju da gube još ima u nekim područjima. Guba je s vojskom Aleksandra Velikoga iz Azije donesena u Europu, a Pompejeva vojska ju je također donijela iz Egipta. U srednjem vijeku guba je za Europu bila pravi bič, a to je danas za Afriku, Aziju, posebice Indiju, te Ameriku, poglavito Brazil – zaključio je kardinal.