Je li evangelizacija danas još uvijek moguća? Ako je moguća, je li legitimna? A ako
je legitimna, je li ona danas potrebna, budući da se sve religije smatra putovima
spasenja? – od ovih je pitanja krenuo nadbiskup Angelo Amato, tajnik Zbora za nauk
vjere, u predavanju koje je održao 16. siječnja na Papinskome sveučilištu Urbaniana.
Predavanje je održao kao komentar na nedavno objavljeni dokument Zbora za nauk vjere,
posvećen naviještanju Evanđelja, odnosno misijama 'ad gentes', koje i dalje ostaju
najdinamičniji vidik života Crkve. Evangelizacija je u Crkvi bila stalna tijekom
dvije tisuće godina njezina postojanja – kazao je prije svega nadbiskup. U suvremenoj
'pustinji' Božje nenazočnosti i pražnjenja svijesti i ljudskoga dostojanstva, evangelizatorski
je prijedlog velikodušni čin ljubavi, a istovremeno i nezaobilazno pravo i dužnost
slobodnoga čovjeka. To pravo, međutim, u nekim dijelovima svijeta još uvijek nije
zakonski priznato, a u drugima se pak ne poštuje. Pojmovi poput evangelizacije, obraćenja,
Krštenje, sjedinjenje s Crkvom, ne pojavljuju se više kao ciljevi plemenitih duhovnih
pothvata, - primijetio je nadalje nadbiskup – nego kao napad na vjersku slobodu drugih,
te posebice kao izraz kršćanskoga kolonijalizma koji je već nadvladan, ili ga treba
što prije nadvladati. Stoga se na praktičnome planu čini da je danas, više od propovijedanja
Evanđelja, potrebno, i da je dostatno, zalaganje oko promicanja čovjeka, odnosno pomoć
bližnjemu u okviru svjedočenja u društvu. Napomenuvši potom kako je za one koji danas
prigovaraju da nije legitimno predlagati drugima ono što je istinito po sebi, kao
da je to napad na tuđu slobodu, u spomenutome dokumentu istaknuto da se evanđeoska
istina ne nameće nikako nego snagom same svoje istine. Poštovanje vjerske slobode
svakoga ljudskog bića ne smije nas učiniti ravnodušnima prema istini i dobru koje
valja prenositi bez interesa i s ljubavlju, te u potpunome poštovanju savjesti drugih
– istaknuo je nadbiskup Amato.