Papa u Sikstinskoj kapeli krstio 13 djece

Nakon četrdesetak godina papa Benedikt XVI. prvi put je 13. siječnja u Sikstinskoj kapeli služio misu u kojoj je krstio trinaestero djece vatikanskih djelatnika, okrenut leđima prema narodu, kao što je to bio običaj prije liturgijske obnove Drugoga vatikansko sabora. U kapeli je za mise koje su predvodili njegovi prethodnici Pavao VI. i Ivan Pavao II. bio u sličnim prilikama postavljen pomični oltar na kojem su pape služili misu.
Dok je u ostalim stvorenjima, koja nisu pozvana na vječnost, smrt samo svršetak ovozemaljskog postojanja, u nama grijeh stvara tako veliki ponor, koji bi nas mogao progutati zauvijek, kad nam Otac, koji je na nebesima ne bi pružio ruku. Tim riječima, koje je izgovorio ispod Michelangelova "Posljednjeg suda" Benedikt XVI. poručio je u propovijedi da postoji velika razlika između čovjeka i ostalih stvorenja i koliko je važan sakrament krštenja. Misa i obred krštenja održani su na talijanskom jeziku i prema liturgijskoj obnovi, a ne prema misalu Pija V., što ga je papa Ratzinger ponovno uveo u liturgijska slavlja. Dio mise Papa je ipak služio na glavnom starodrevnom oltaru okrenut leđima prema puku. Sve ono što počinje rasti na zemlji prije ili kasnije nestaje. Krštenjem malo ljudsko stvorenje dobiva novi život, život milosti, što mu omogućava da se osobno poveže sa Stvoriteljem i to zauvijek. Čovjek je nažalost sposoban ugasiti taj novi život grijehom, svodeći se, kako kaže Sveto pismo, na drugu smrt. Bog nas je želio spasiti, polazeći on sam u dubine smrti da bi svaki čovjek, pa i onaj koji je propao u tu dubinu smrti tako da ne vidi više nebo, mogao pronaći Božju ruku i izaći iz tmine k svjetlu za koje je stvoren. Svi osjećamo, svi iznutra opažamo da je naše postojanje život koji čezne za puninom i spasenjem. Ta nam punina dolazi upravo po sakramentu krštenja, poručio je Papa.