Uz liturgijska čitanja blagdana Krštenja Isusova razmišlja fra Maksimilijan Herceg
Danas se krsti Krist u Jordanu: krštenje svoje s njime slavimo“ …… pjevamo u dragoj
nam i omiljeloj božićnoj pjesmi „Narodi nam se“… Danas je s pravom možemo radosno
i svečano zapjevati, jer slavimo upravo blagdan krštenja Gospodinova! Slaveći ovaj
blagdan uvijek nam se nameće pitanje: je li Isus zaista bio kršten? Da li je njemu
bilo potrebno krštenje?!... Ovo se pitanje zasigurno nameće mnogima i pomalo ih zbunjuje.
Odmah valja kratko i jasno reći: Isus nije bio kršten u smislu našega krštenja. Boga
ne treba krstiti. Ovaj teološki termin „krštenje“ samo se slikovito, u prenesenom
smislu, upotrebljava u Isusovom slučaju. Isus je začetnik novoga krštenja, autor i
ustanovitelj našega krštenja, našega prvoga sakramenta, po kojemu se mi preporađamo
na novi, nadnaravni, božanski život i postajemo djeca Božja, braća Kristova, a međusobno
braća i sestre, jedan organizam – Crkva, povezana u Isusu Kristu jednom vjerom i jednim
krštenjem. Crkvena je tradicija od početka Isusov nastup na Jordanu, tj. početak njegova
javnog života, nazvala „krštenjem“ i tako je ostalo sve do danas, i u obnovljenoj
liturgiji, a radi se, zapravo, o sasvim nečem drugom! Bogoslužje ovoga blagdana
puno je radosnih i zanosnih poklika i poziva na „krstitke Isusove“. Pođimo radosno
na njih! S cijelom Crkvom Istoka i Zapada slavimo, dakle, ovaj blagdan i oprostimo
se ujedno od radosnog božićnog vremena koje završava s današnjim blagdanom. Slaveći
ovaj blagdan mi zapravo slavimo početak Isusova javnog života, njegovo, tako reći,
„rođenje“ za javnost, trogodišnje javno djelovanje. Uživimo se u ono vrijeme i vratimo
se zakratko u povijest. Isus je bio rođen prije 30 godina u Betlehemu i zablistao
je ljudskome rodu kao „Zvijezda iz Jakova“, iz Izraela, što su znanstvenici potvrdili
i ovoga Božića. Vidjeli su ga Mudraci, pastiri i mnogi drugi i došli su mu se pokloniti.
Zatim se Isus skrio, kao nestao. „Zvijezda iz Jakova“, obećani Mesija, Očekivani od
naroda, Spasitelj svijeta, skrio se u zabiti Nazareta, ali došlo je vrijeme kada više
nije mogao ostati skriven; morao je izaći na pozornicu svijeta i povijesti, jer je
sve već bilo prorečeno i naviješteno, programirano… Preteča, Ivan Krstitelj, već duže
vrijeme djeluje, revnuje naveliko u svoj okolici jordanskoj, obilazi svuda naokolo,
propovijeda i poziva narod na obraćenje, na promjenu života-metanoju! Kao lav, vikao
je Ivan: ispunilo se vrijeme, Mesija je već tu među vama, a vi ga još ne poznajete…
probudite se, trgnite se, promijenite mišljenje, spasenje je već tu! I hrlio je silan
narod na Jordan k Ivanu. Pozornica je već pripravljena. Kroz mnoštvo prolazi Isus
kao jedan od naroda, kao jedan od njih. Prepoznaje ga samo Ivan i poskakuje od radosti
kao nekoć pod srcem majčinim. Na Isusov zahtjev Ivan i njega polijeva vodom u znak
pokore i obraćenja, a zatim zanosno kliče: Evo Jaganjca Božjega, evo Onoga koji oduzima
grijehe svijeta! … I prst Ivanov kao da se skamenio i ostaje zauvijek ispružen pokazujući
na Onoga koji oduzima grijehe svijeta i koji od sada treba rasti, i koji će proći
zemljom čineći dobro; kako apostol Petar pred Židovima najkraće i najbolje izreče
Isus život. „Prošao je svijetom čineći dobro“ (Dj 10, 38). Od Jordana pa sve do Kalvarije
i do uskrsnog jutra Isus će prolaziti zemljom čineći dobro. Isus će biti Čovjek za
druge, živjeti ne sebi, nego drugomu, služiti, a ne biti služen, biti sluga svima,
zadnji, odbačen od sviju… konačno: bit će Kralj ljubavi, dobrote, nesebičnosti! To
je Djelo kojega je, poslušan Ocu, Isus trebao izvršiti: djelo spasenja! Stoga je došao
na Jordan to reći i to započeti. Stoga je dominantna poruka današnjeg blagdana, Krštenja
Isusova, u Izaijinu čitanju o Slugi jahvinu. Evo Sluge mojega. To je, i tu je sav
Isusov život! Otac ga je na Jordanu proglasio svojim ljubljenim Sinom koga treba slušati.
Zato oni koji se krste novim – Isusovim krštenjem ulaze u taj spasonosni proces vršenja
volje Božje, stavljaju se na Isusov put za Djelo spasenja svijeta. Stoga je danas,
braćo i sestre, na blagdan krštenja Gospodinova tako lijepa i idealna prilika da i
mi obnovimo svoja krsna obećanja i da slijedimo Isusa na putovima našega života čineći
dobro!