Kardinal Grocholewski o školskom pastoralu

Odgojna djelatnost Crkve ne odnosi se samo na katoličke školske ustanove nego na školu općenito. Stoga je žurno u sve škole, javne i privatne, uvesti pastoralnu službu. Zbor za katolički odgoj prihvaća prijedlog pape Benedikta XVI. iznesen tijekom tradicionalnoga 'Tebe Boga hvalimo' na svršetku godine, i temeljito će raspravljati o pastoralu u školama – osnovnim, srednjim i višim – rekao je kardinal Zenon Grocholewski, pročelnik Zbora za katolički odgoj, u intervjuu objavljenom u vatikanskom dnevniku L'Osservatore Romano' . Papa je 31. prosinca predložio da se pastoralno sveučilišno iskustvo proširi na sve škole. Sa zanimanjem sam slušao Papine riječi. Premda su bile upravljene rimskoj sveučilišnoj zajednici, one se odnose na čitavi svijet škole. Znatan dio svjetskoga stanovništva zauzet je u školi i odgoju. Stoga pastoralna skrb Crkve za školsku stvarnost u čitavome svijetu zahtijeva velike napore – rekao je kardinal.
Na novinarov upit što je školski pastoral i na čemu se temelji, rekao je kako školski pastoral organski pripada široj odgojnoj zadaći Crkve, temelji se na Isusovoj zapovijedi: Idite i poučavajte sve narode, učite ih da vrše sve to što sam vam zapovjedio“. To se odnosi na katoličke škole, koje ustavno ovise o Crkvi, također i na javne škole. U nekim dijelovima svijeta škola je usko povezana s kršćanskim zajednicama, primjerice u misijskim zemljama gdje su škola, bolnice i karitativno djelovanje u prvom planu. U Sjedinjenim Američkim Državama župe vode škole, u drugim krajevima one ovise o redovničkim zavodima i družbama. Ta ovisnost o redovničkim zavodima ponekad je zamaglila osjećaj pripadništva školstva čitavoj crkvenoj zajednici. Posljednjih godina su kriza zvanjâ i financijske teškoće pridonijele shvaćanju kako katolička škola pripada Crkvi – istaknuo je kardinal.
Na upit kako ostvariti školski pastoral, rekao je kako je najbolje sredstvo katolički vjeronauk u školama. To je pravo roditelja i Crkve, a škola je naravno mjesto za cjeloviti odgoj. Premda škola kao takva, uključujući i katoličku školu, ispovijedanjem vjere ne uvjetuje pohađanje škole, ipak može pridonijeti približavanju vjeri. Vjerska pouka može pridonijeti shvaćanju kršćanstva, uputiti u poznavanje Isusa Krista i njegova evanđelja. U tome smislu se može shvatiti kao kulturni prijedlog. U katoličkoj školi vjeronauk ima zadaću pomoći učenicima da izgrade vlastito stajalište u pitanju vjere, nauče poštovati tuđa stajališta, pridonoseći tako sazrijevanju i cjelovitijem shvaćanju stvarnosti – rekao je kardinal.
Na primjedbu kako se vjeronauk u školama shvaća kao napad na laičnost države, rekao je kako se vjeronauk može poučavati na razne načine, ovisno o zakonskim kontekstima država. Vjeronauk se temelji na pravu na vjerski odgoj i slobodu poučavanja. To se pravo odnosi na obitelj, Crkvu i školu, prirodne sredine za odgoj budućih naraštaja. To se može provesti na ustavnoj razini, urediti zakonom o školstvu i pomoću sporazuma i konkordata. Neke države ostavljaju mogućnost odabira između vjeronauka i etike. Negdje je na snazi dogovor između vjerskih zajednica i države kako jamčiti pravo na vjerski odgoj, vodeći računa o pravu obitelji i učenika. Uz općeniti vjerski odgoj može se zahtijevati dopunska vjerska izobrazba. U Francuskoj nema vjeronauka u javnim školama, ali postoje kapelani i vjeroučitelji koji na zahtjev učenika mogu u slobodno vrijeme držati vjeronauk u školi. Neke države predviđaju jedinstveni prostor za vjerski odgoj. U tim slučajevima Crkva s drugim vjerskim i civilnim dužnosnicima surađuje u pripremi zajedničkoga programa i obrazovanju nastavnika. Tako se ne može dogoditi da školski udžbenici ili nestručno osoblje mladima prenesu krivu sliku o Crkvi i katoličkoj vjeri – istaknuo je kardinal.
Na novinarov upit o izazovima za školski pastoral, rekao je kako školski pastoral mora ići u korak s vremenom, sučeljavati se sa stvarnošću multikuturalnosti i multireligioznosti, a na Zapadu se uz spomenute pojave mora sučeljavati s relativizom i funkcionalnom kulturom. Dijalog i uzajamno poštovanje pogoduju susretu, ali prije njih dolazi svijest o vlastitome kršćanskom identitetu. Katolička škola u tome ima veoma važnu ulogu. U tu svrhu će Zbor za katolički odgoj 27. i 28. ožujaka organizirati međunarodni susret katoličkih odgojnih udruga i ustanova povezanih s Međunarodnim savezom katoličkih sveučilišta. Drugi pak veliki izazov je relativizam koji zahvaća etičke vrednote i samu katoličku vjeru. Benedikt XVI. često upozorava na opasnost od relativizma i njegov negativan utjecaj na odgoj. Ništa manje nije opasna funkcionalna racionalnost. Papa često govori o kulturi utemeljenoj na funkcionalnoj racionalnosti koja se protivi ili nastoji odstraniti kršćanstvo, vjersku i moralnu tradiciju. Stoga je danas neophodno u svjetlu vjere pripremiti mnogostruke upite koji se pojavljuju u raznim okvirima znanosti i velikih odabira. Pred tim izazovima kako bi oblikovao kršćane i učinio ih učinkovitima u školi školski pastoral mora posegnuti za kršćanskom antropologijom; cjelovita osoba uvijek mora biti i ostati u središtu odgojnoga procesa – upozorio je kardinal.
Na upit tko su protagonisti školskoga pastorala, rekao je kako je to prije svega čitava crkvena zajednica. To je logična posljedica organskoga odnosa između pastorala i poslanja Crkve: ići ususret čovjeku koji živi u povijesnoj stvarnosti. Katoličke škola je također pastoralni subjekt. Crkvena zajednica mora biti sve pozornija na opće poslanje Crkve u društvu i stoga mora shvatiti smisao i odgovornost za pastoral u školi. Ivan Pavao II. je u pismu obiteljima 1994. godine napisao: Roditelji su prvi i glavni odgojitelji vlastite djece, a uz njih su bitni katolički nastavnici. Njihov prinos može biti učinkovit, a mora se oslanjati na tri velika stožera: sposobnosti, duhu služenja i svjedočenju. Oni su subjekti i na svoj način predmeti crkvenoga pastorala. Obiteljima i nastavnicima potrebna je trajna teološka i duhovna izobrazba kako bi mogli profesionalno i vjerodostojno poučavati vjeru – istaknuo je kardinal.
Na upit kako gleda na budućnost, rekao je da s pouzdanjem možemo gledati naprijed. Isus Krist je glavni pastoralni čimbenik, a Crkva sakrament, a pastoralna školska služba pridonosi da školski odgoj zadrži vezu s Bogom. Don Bosco je govorio: „Odgoj je pitanje srca“, a sveti Franjo Saleški: „Tko osvoji čovječje srce, osvojio je čitavoga čovjeka.“ Takav odgoj izgrađuje osobu i pridonosi izgradnji civilizacije ljubavi. Papa Benedikt XVI. u odgoju vidi rješenje najtežih problema čovječanstva – zaključio je kardinal Grocholewski.