Zemljina bogatstva su svima namijenjena

Benedikt XVI. u poruci za Svjetski dan mira 2008. godine, koji se svake godine obilježava 1. siječnja, snažno ističe okolišnu tematiku. Papa ne krije svoju zabrinutost zbog iskorištavanja okoliša koje narušava ravnotežu ekosustava. Stoga poziva sve zemljine stanovnike da čuvaju „zajedničku kuću“ čovječanstva.
Razmišljajući o toj tematici u razgovoru za našu radio postaju otac Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, i glavni ravnatelj Radio Vatikana, rekao je da Papa češće govori o okolišu jer raste zabrinutost za njegovu ravnotežu. Prije nekoliko vremena, okolišna tematika mogla je izgledati zabrinutost više bogatih negoli siromašnih, razvijenih negoli nerazvijenih zemalja, jer je za njih gospodarski razvoj bio apsolutni prioritet. Reguliranje i ograničavanje razvoja pričinjalo se kao luksuz, način držanja slabih u podaništvu. Učestale nepogode poradi okolišnoga narušavanja sada više štete onima koji imaju manje sredstava za obranu, a raste svijest o nepovratnom osiromašivanju prirodnih bogatstva najsiromašnijih zemalja. Čovječanstvo danas strahuje za buduću ekološku ravnotežu, a Sveti Otac upozorava na moralnu obvezu solidarnosti: zemaljska dobra pripadaju svima, siromašnima kao i budućim naraštajima. Papa poziva na dijalog, na ozbiljno znanstveno proučavanje problema bez ideoloških ubrzavanja, na mudrost u traženju „modela održivoga razvoja“ te predlaže neodgodiv dijalog između država u upravljanju energetskim zemaljskim izvorima. Priznavanje Boga stvoritelja čini nas odgovornima pred Njim i ljudima, a naporom razuma i dijaloga moramo pronaći održivi put za budućnost ljudske obitelji u zajedničkoj kući. Potreban je savez između vjere i razuma – zaključio je otac Federico Lombardi.
Priroda je povjerena čovjeku da ju čuva i odgovorno koristi, a opće dobro svih mora biti mjerilo ponašanja – tvrdi Benedikt XVI. u poruci za Svjetski dan mira. Osvrnuvši se na Papinu poruku u razgovoru za našu radio postaju msgr. Giuseppe Lorizio, ravnatelj zavoda 'Ecclesia Mater', rekao je kako je priroda, koja u sebi nosi Stvoriteljeve tragove, povjerena čovjeku. U smislu što mu je povjereno čuvanje stvorenoga, a čovjek je obdaren sposobnošću da se prirodom služi slobodno, uravnoteženo i odgovorno. S pravom se Sveti Otac poziva na odgovornu čovječju slobodu. Gdje nema odgovornosti, čovjek se bezobzirno služi stvorenim, a priroda se u tom slučaju okreće protiv čovjeka – rekao je msgr. Lorizio.
Na novinarov upit o skrbi Crkve za zemlju, rekao je kako Crkva izvanrednim trenutcima prati svakodnevne napore za očuvanje okoliša. Svakodnevna crkvena skrb za okoliš je stalno obrazovanje. Riječ je o oblikovanju savjesti, poglavito savjesti laika, da dobiju jasnu sliku o sebi i o svemu stvorenome. Odgoj je dugoročan, naporan, on također zahtijeva teološku izobrazbu koja naučava odgovornu slobodu – rekao je msgr Lorizio.
Na upit što religije mogu učiniti za Zemlju, rekao je kako bi svaka religija, svjesna transcendentalnoga, morala učiti čovjeka da poštuje ono što ga okružuje. Današnja je mladež veoma osjetljiva na okoliš. Mi nastojimo tu ekološku osjetljivost mladih povezati s velikom temom poštovanja i zaštite života, a to Crkva stalno čini u svim okolnostima – zaključio je msgr. Lorizio.