U Rimu u ponedjeljak, 7. siječnja, započinje Generalna kongregacija Družbe Isusove,
na kojoj će, nakon ostavke sadašnjega generala oca Kolvenbacha, biti izabran novi
vrhovni poglavar i raspravljat će se o izazovima za Družbu u sljedećim godinama. Na
prethodnoj kongregaciji 1995. godine otac Kolvenbach je nazvao „iskrom“ uspostavljenu
vezu između vjere i pravde. Govoreći o izazovima za Družbu u narednim godinama u razgovoru
za našu radio postaju rekao je kako će „iskra“ ove Generalne kongregacije biti izbor
novoga vrhovnoga poglavara. Odabirući između tisuća isusovaca sposobnih za tu službu,
Družba govori to što očekuje za svoju budućnost: proroka ili mudraca, inovatora ili
umjerenog, kontemplativaca ili pastoralaca, istaknutu ličnost ili čovjeka jedinstva?
U svari Kongregacija počinje procjenom sadašnjega stanja, raspoznavanjem što je u
Družbi svjetlo ili sjena u služenju Crkvi i svijetu. Iz te procjene mora iskočiti
„iskra“: isusovac kadar voditi nas na putu Gospodnjem – rekao je otac Kolvenbach.
Veliko zauzimanje na socijalnome području obilježilo je post-saborsku povijest
Družbe, ostaje li i nadalje njezin prioritet – zapitao je novinar. Prioritet ostaje
– odgovorio je otac Kolvenbach – ali mora biti više integriran u cjelokupno poslanje
Družbe Isusove. Pastoral i socijalni rad više nisu u oprečnosti: Vjera nas potiče
da u Gospodinovo ime idemo prema drugome koji živi u bijedi i nepravdi. Sam je Gospodin
postao bližnji polumrtvome čovjeku koji je ležao na rubu ceste, potvrdivši tako uvijek
novu zapovijed ljubavi. Premda je malo isusovaca izravno uključeno u socijalni rad,
ipak su svi pozvani cjelovito živjeti socijalnu dimenziju koja je bitna sastavnica
pastoralnoga i odgojna rada, duhovnome pastve i svakoga oblika evangelizacije. Ni
prvi se isusovci nisu mogli nazivati Isusovim drugovima ako nisu bili prijatelji tih
Isusovih siromašnih drugova – rekao je otac Kolvenbach. Isusovci djeluju i evangeliziraju
u raznim kontekstima u svijetu, koja im je zajednička nit vodilja – zapitao je novinar? Isusovac
je bitno čovjek u misiji – odgovorio je general. Tu misiju prima od Pape, svojih poglavara,
u konačnici od Gospodina Isusa, kojega je poslao Otac. Isusovci žele nastaviti tu
misiju među muškarcima i ženama našega vremena, poglavito tamo gdje je potrebnija.
To uključuje nazočnost na granicama, koje su nekoć bile zemljopisne granice kršćanstva,
a danas su granice između evanđelja i kulture, kršćanske vjere i znanosti, Crkve i
društva, radosne vijesti i nemirnoga i smetenoga svijeta. Ovisno o potrebama poslanja
uvijek će postojati nevjerojatna raznovrsnost odabira i apostolskoga djelovanja, ali
će u svemu uvijek biti ujedinjene tri odgovornosti: naviještati riječ Božju, dijeliti
život Kristov, svjedočiti ljubav koju Duh Sveti potiče i nadahnjuje. Potom je duboki
izvor naše zajedničke duhovnosti, koja izvire iz duhovnih vježbi svetoga Ignacija
koje nas potiču – osobno i u radu s drugima – da tražimo i otkrijemo volju Božju i
znakove njegove prisutnosti u stvarnim životnim i povijesnim okolnostima – istaknuo
je otac Kolvenbach.