Papina kateheza na općoj audijenciji - 2. siječnja 2008.
Papa Benedikt XVI. je i danas na prvoj općoj audijenciji u ovoj godini govorio o Mariji
Bogorodici koju smo jučer svečano proslavili. U dvorani Pavla VI. na audijenciji je
bilo nazočno brojno mnoštvo hodočasnika. Drevni oblik blagoslova, koji se nalazi u
Knjizi Brojeva, glasi ovako: "Neka te blagoslovi Gospodin i neka te čuva! Neka te
Gospodin licem svojim obasja, milostiv ti bude! Neka pogled svoj Gospodin svrati na
te i mir ti donese!" (Br 6,24-26). Ovim riječima što nam ih je jučerašnje bogoslužje,
prvoga dana u godini, ponovno predložilo za slušanje, htio bih izreći svoje srdačne
čestitke vama, ovdje prisutnima, kao i svima koji su mi tijekom ovih božićnih blagdana
dostavili izraze svoje duhovne blizine ispunjene ljubavlju rekao je Sveti Otac. Jučer
smo proslavili svečani blagdan Marije, Majke Božje. Bogorodice, Theotokos, naslov
je koji je službeno nadjenut Mariji u 5. stoljeću, točnije na Efeškom saboru 431.,
no on je potvrđen u pobožnosti kršćanskoga naroda već od 3. stoljeća, u ozračju oštrih
rasprava toga doba o Kristovoj osobi. Tim se naslovom htjelo naglasiti da je Krist
Bog i da se doista rodio kao čovjek od Marije: tako je očuvano njegovo jedinstvo kao
pravog Boga i pravog čovjeka. Doista, kolikogod se činilo da se rasprava vrtjela oko
Marije, ona se u svojoj biti odnosila na Sina. Želeći sačuvati puno Isusovo čovještvo,
neki su oci predlagali umjereniji naslov: umjesto naslova Theotokos, oni su predlagali
naslov Christotokos, Kristorodica. To je međutim s pravom viđeno kao prijetnja nauku
o punom jedinstvu Kristova božanstva s njegovim čovještvom. Stoga je, nakon široke
rasprave, na Efeškom saboru 431. godine, kako rekoh, svečano potvrđeno, s jedne strane
jedinstvo dviju naravi, one božanske i one ljudske, u osobi Sina Božjega (usp. DS,
br. 250), a s druge strane zakonitost pridavanja Djevici naslova Theotokos, Bogorodica
(isto., br. 251) istaknuo je Benedikt XVI. Nakon ovog sabora nastala je prava eksplozija
marijanske pobožnosti te su izgrađene brojne crkve posvećene Majci Božjoj. Među njima
istaknuto mjesto zauzima bazilika Svete Marije Velike ovdje u Rimu. Ovaj nauk koji
se odnosi na Mariju, Majku Božju, našao je potom svoju potvrdu i na Kalcedonskom saboru
(451.) na kojem je proglašeno da je Krist "pravi Bog i pravi čovjek (...) rođen radi
nas i radi našega spasenja od Marije, Djevice i Majke Božje, u svome čovještvu" (DS,
br. 301). Kao što je poznato, Drugi vatikanski sabor sabrao je u jednoj glavi, onoj
osmoj, Dogmatske konstitucije o Crkvi Lumen gentium, nauk o Mariji, potvrđujući njezino
božansko majčinstvo. Ta glava naslovljena je: "Blažena Djevica Marija Bogorodica u
misteriju Krista i Crkve" nastavio je nadalje Papa. Naslov Bogorodice, tako duboko
povezan s božićnim blagdanima, temeljni je stoga naziv pod kojim zajednica vjernika,
mogli bismo reći, oduvijek časti Blaženu Djevicu. On dobro izriče Marijino poslanje
u povijesti spasenja. Svi drugi naslovi koji se pridaju Majci Božjoj svoje utemeljenje
nalaze u njezinu pozivu da bude Majka Otkupiteljeva, ljudsko stvorenje izabrano od
Boga za ostvarenje nauma spasenja u čijem je središtu veliko otajstvo utjelovljenja
božanske Riječi. Ovih blagdanskih dana zastajali smo kako bismo u jaslicama promatrali
prikaz Isusova rođenja. U središtu toga prizora nalazimo Djevicu Majku koja Djetešce
Isusa nudi da ga motre svima koji se dolaze pokloniti Spasitelju: pastirima, siromašnim
stanovnicima Betlehema, mudracima koji su pristigli s Istoka. Kasnije, o blagdanu
Prikazanja Gospodinova koji ćemo proslaviti 2. veljače, bit će starac Šimun i proročica
Ana ti koji će iz ruku Majke primiti maleno Dijete i pokloniti mu se. Pobožnost kršćanskoga
naroda uvijek je smatralo Isusovo rođenje i bogomajčinstvo Marijino dvama vidicima
jednog te istog otajstva utjelovljenja Riječi naglasio je papa Benedikt XVI. Iz
naslova Bogorodice izvode se svi drugi naslovi kojima Crkva časti Blaženu Djevicu.
Mislimo na povlasticu Bezgrešnog začeća, to jest na to da je ona oslobođena grijeha
od svoga začeća: Marija je bila očuvana od svake ljage grijeha jer je morala biti
Majkom Otkupiteljevom. Isto vrijedi i za naslov U nebo uznesena: nije mogla biti podložna
raspadanju koje proizlazi iz istočnoga grijeha ona koja je rodila Spasitelja. I jedinstveno
i neponovljivo mjesto što ga Marija zauzima u zajednici vjernika izvodi se iz njezina
temeljnog poslanja da bude Majka Otkupiteljeva. Upravo kao takva, Marija je i Majka
mističnoga Tijela Kristova, to jest Crkve. 21. studenoga 1964. Pavao VI. svečano je
Mariji pridao naslov Majke Crkve. Upravo jer je Majka Crkve, Djevica je i Majka svakome
od nas koji smo udovi mističnoga Tijela Kristova. S križa Isus je povjerio Majku svakome
svome učeniku, a u isto je vrijeme povjerio i svakoga svoga učenika ljubavi svoje
Majke. Evanđelist Ivan zaključuje taj kratki ali dojmljivi izvještaj riječima: "I
od toga časa uze je učenik k sebi" (Iv 19,27). Preveden doslovnije, ovaj bi izričaj
glasio: primio ju je "među svoje vlastito", čuvao ju je "među svojim najdragocjenijim."
Dakle, u najuzvišenijem trenutku dovršenja mesijanskoga poslanja, Isus svakome od
svojih učenika ostavlja, kao dragocjenu baštinu, samu svoju Majku, Djevicu Mariju
podcrtao je Papa. Draga braćo i sestre, ovih prvih dana godine pozvani smo pozorno
razmišljati o značaju prisutnosti Marijine u životu Crkve i u svome osobnom životu.
Povjerimo se njoj da vodi naše korake ovim novim vremenskim razdobljem koje na Gospodin
daruje da proživimo, te da nam pomogne da budemo istinski prijatelji njezina Sina
i odvažni graditelji njegova Kraljevstvu u svijetu. Sretna nova godina svima! Čestitka
je to koju želim uputiti vama ovdje prisutnima i vašim najdražima na ovoj prvoj općoj
audijenciji u 2008. godini. Neka nova godina, započeta pod znakom Djevice Marije,
učini da još življe osjetimo njezinu majčinsku prisutnost, tako da, podržani i utješeni
Djevičinom zaštitom, mognemo obnovljenih očiju motriti lik njezina Sina Isusa i hitro
hoditi putovima dobra. Još jednom, sretna nova godina svima! Ovim riječima završio
je svoju prvu ovogodišnju katehezu Sveti Otac.