Iako su zasnovani na uzajamnome poštovanju, odnosi između Svete Stolice i Europske
unije opterećeni su brojnim različitim gledištima
Iako su zasnovani na uzajamnome poštovanju, odnosi između Svete Stolice i Europske
unije opterećeni su brojnim različitim gledištima. Zabrinutost Svete Stolice posebice
se odnosi na nepriznavanje europskih kršćanskih korijena, financijsku potporu znanstvenome
istraživanju na embrijima, na priznavanje drugačijih oblika obitelji i na zakone o
pobačaju i eutanaziji. Govoreći o odnosima Svete Stolice s Europskom unijom Luis Miguel
Leitão Ritto, prvi veleposlanik Europskoga povjerenstva pri Svetoj Stolici, od 2004.
godine stalni predstavnik Europske unije pri FAO-u u Italiji, rekao je kako su 1970.
godine uspostavljeni odnosi između Svete Stolice i Europske zajednice. Tijekom vremena
su se intenzivirali, zasnivajući se na uzajamnome poštovanju i razumijevanju. Sveta
je Stolica 1970. godine imenovala apostolskoga nuncija pri Europskome povjerenstvu.
Povjerenstvo je 2006. godine odlučilo imenovati rezidencijalnoga predstavnika, ne
samo poradi punoga reciprociteta nego i stoga što su odnosi tijekom godina intenzivirani
i ojačani. Stoga je predstavnik Europskoga povjerenstva pri organizacijama Ujedinjenih
naroda u Rimu također imenovan prvim veleposlanikom pri Svetoj Stolici – istaknuo
je Ritto. Na novinarovu primjedbu kako nisu uvijek bili dobri odnosi, rekao je
to nije točno što potvrđuje uzajamno poštovanje i razumijevanje. Naravno da se ne
slažemo u svemu, ali to nije priječilo srdačan i probitačan dijalog u svim pitanjima
od zajedničkoga interesa. Veoma cijenimo prinos Svete Stolice u izgradnji Europe utemeljene
na miru, demokraciji i zajedničkim vrednotama. Neizmjerno smo zahvalni za potporu
najprije Ivana Pavla II. potom Benedikta XVI. u izgradnji današnje Europe – istaknuo
je veleposlanik i dodao kako se slaže da u budućem Europskom ustavu nije dana dovoljna
važnost kršćanskim korijenima, što je naprotiv bila želja Svete Stolice i drugih kršćanskih
organizacija. Ipak, valja istaknuti kako je u uvodu rečeno da se Unija nadahnjuje
na kulturnoj, vjerskoj i ljudskoj europskoj baštini. Iz te baštine potječu opće vrednote
nedirljivih i neotuđivih prava osobe: sloboda, demokracija i jednakost svih pred zakonom.
Tom se izjavom s pravom priznaju naši vjerski, kulturni i ljudski korijeni o čemu
valja voditi računa kada se govori o Ugovoru koji izričito predviđa dijalog s Crkvama
i vjerskim organizacijama. Osim toga, Povelja o temeljnim pravima štiti vjersku slobodu
– istaknuo je veleposlanik. Osvrnuvši se na pobačaj, razvod brak, istospolne brakove,
te na istraživanje na ljudskim embrijima, rekao je kako Europska unija nije mjerodavna
za ta pitanja. Svaka članica ima pravo donositi zakone u skladu s Ustavom, Poveljom
temeljnih prava i načelom ne diskriminacije. Mogu potvrditi kako članice s velikom
pozornošću prate demografsko stanje u Europi i usvajaju primjerene mjere. Postoji
zajednička volja stvoriti društvo po mjeri obitelji, u tome smislu usvajaju se zakoni
koji će jamčiti obiteljski život, materinstvo i očinstvo. U skladu s tim načelima,
članice su usvojile odluke Međunarodne konferencije Ujedinjenih naroda o stanovništvu
i razvoju, održane 1994. godine u Kairu, a priznato je na Međunarodnoj konferenciji
o ženi, održanoj 1995. godine, da je „Konsenzus iz Kaira“ bio pobjeda za dostojanstvo
žene jer je omogućio tijesnu vezu između razvitka i porasta stanovništva. Apsolutno
nije istina da Europska unija promiče pobačaj i umjetnu oplodnju. Svi imaju pravo
kritizirati primjenu zakona, ali se mora priznati da su ti zakoni iskren pokušaj kako
bi se pomoglo građanima u sučeljavanju s teškim okolnostima. Europska unija teži pravednome
društvu koje će se brinuti za svoje građane, a zakoni se usvajaju nakon podrobnih
i pozornih rasprava. Ne treba zaboraviti da je u Uniji na snazi demokracija, poštovanje
zakona i ljudskih prava – rekao je veleposlanik. U Europskoj uniji se svakih 25
sekunda pobaci jedno dijete, a svakih trideset razvede brak. Pobačaji su u stalnom
porastu u zemljama gdje je pobačaj legaliziran: u Italiji se godišnje učini 140 tisuća
pobačaja, u Španjolskoj 90 tisuća, a u Engleskoj čak 400 tisuća. U zemljama gdje pobačaj
nije legaliziran, primjerice u Poljskoj je u 2005. godini bilo samo nekoliko desetina
pobačaja. Zašto Europska unija prisiljava Poljsku na legaliziranje pobačaja – zapitao
je novinar. Europska unija nije mjerodavna za pobačaj, odgovorio je Veleposlanik i
dodao kako je važno to što je Europska unija u posljednjih pedeset godina učinila
na socijalnome i ljudskom području, području ljudskih prava; uloženi napor u zaštiti
žena, djece, starijih osoba i marginaliziranih skupina. Unija je postigla visoki stupanj
civilizacije, priznate u čitavome svijetu. Naša borba protiv smrtne kazne to potvrđuje
– istaknuo je veleposlanik. Osvrnuvši se na suradnju rekao je kako Europska unija
i Sveta Stolica dijele zajedničke vrednote, poglavito one koje se odnose na ljudska
prava i dostojanstvo ljudskoga bića. U promicanju demokracije, snošljivosti i mira
u svijetu mogla bi se povećati suradnja. Uostalom, koristeći se svojim prošlim iskustvima,
mogli bismo zajedno raditi na pomirbi naroda potičući uzajamno poštovanje unatoč različitostima
kultura i religija. Moramo pridonijeti uspostavi snošljivosti u svijetu, u kojemu
će svi, bez obzira na vjeru, jezik i tradiciju, raditi i zajedno živjeti. Moguće je
povećati suradnju i u međunarodnim organizacijama, poglavito u Ujedinjenim narodima.
Unija i Sveta Stolica brane višestrani sustav Ujedinjenih naroda i njihovu borbu protiv
siromaštva, bolesti, gladi u svijetu, zauzimaju se za postizanje milenijskih ciljeva,
dajući prednost obrazovanju i zdravstvu. Želio bih istaknuti da je Europska unija
poduprla kampanju Svete Stolice za brisanje vanjskoga duga najsiromašnijih zemalja,
slijedom toga je oprostila dug nagomilan u posljednjih šest godina. Na koncu ističem
veoma dobru suradnju s Caritasom i nevladinim katoličkim organizacijama zauzetim u
razvojnim projektima – zaključio je veleposlanik Ritto.