Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji 2. prosinca 2007.
Papa Benedikt XVI. se jučer u nagovoru tijekom anđeoskog pozdravljenja osvrnuo na
vrijeme Došašća, koje je snažno vrijeme u liturgijskoj godini, i pozvao mnogobrojne
nazočne hodočasnike na budnost u iščekivanju Kristova dolaska i da uvijek gaje nadu
koja je jedna od temeljnih kreposti kršćanskog života. S ovom prvom nedjeljom
došašća započinje nova liturgijska godina: Božji narod ponovno kreće na put kako bi
proživio Kristovo otajstvo u povijesti. Krist je isti jučer, danas i uvijek (usp.
Heb 13,8); povijest se pak mijenja i potrebna je stalne evangelizacije; ona mora iznutra
biti obnovljena, a jedina je istinska novost Krist: On je njezino puno dovršenje,
svijetla budućnost čovjeka i svijeta. Uskrsnuo od mrtvih, Isus je Gospodin kojemu
će Bog podložiti sve neprijatelje, uključujući i smrt (usp. 1Kor 15,25-28). Došašće
je stoga prava prigoda da se u našim srcima probudi iščekivanje onoga "koji jest,
koji bijaše i koji dolazi" (Otk 1,8). Sin Božji već je došao u Betlehemu prije dvadeset
stoljeća, dolazi u svakom trenutku u dušu i u zajednicu koja ga je spremna prihvatiti,
doći će ponovno na kraju vremena "suditi žive i mrtve." Vjernik stoga uvijek bdije,
pokrenut dubokom nadom da će susresti Gospodina, kao što to kaže Psalam: "U Gospodina
ja se uzdam, / duša se moja u njegovu uzda riječ. / Duša moja čeka Gospodina / više
no zoru straža noćna" (Ps 130,5-6) - rekao je Sveti Otac. Ova je nedjelja stoga
najprikladniji dan da čitavoj Crkvi i svim ljudima dobre volje ponudim svoju drugu
encikliku koju sam htio posvetiti upravo temi kršćanske nade. Naslov joj je "Spe salvi",
jer započinje izričajem svetoga Pavla: "Spe salvi facti sumus - U nadi smo spašeni"
(Rim 8,24). U ovom, kao i u drugim odlomcima Novoga zavjeta, riječ "nada" usko je
vezana uz riječ "vjera." To je dar koji mijenja život onoga koji ga prima, kako to
dokazuje iskustvo tolikih svetaca i svetica. U čemu se sastoji ta nada, tako velika
i tako "pouzdana" pa da možemo reći da u njoj imamo "spasenje"? U biti se sastoji
od poznavanja Boga, od otkrića njegova dobra i milosrdna očinskog srca. Isus nam je,
svojom smrću na križu i svojim uskrsnućem, objavio njegovo lice, lice Boga koji je
toliko velik ljubavlju da nam daje neuništivu nadu kojoj čak ni smrt ne može nauditi,
jer se život onoga koji se pouzdaje u toga Oca otvara viđenju blažene vječnosti -
istaknuo je nadalje papa Benedikt XVI. Razvoj suvremene znanosti sve je više vjeru
i nadu ograničavao na područje privatnosti i individualnosti, tako da danas, ponekad
i na dramatičan način, postaje vidljivo da čovjek i svijet trebaju Boga - pravoga
Boga! - bez kojega ostaju bez nade. Znanost daje veliki doprinos dobru čovječanstva,
no nije ga sposobna otkupiti. Čovjeka otkupljuje ljubav koja osobni i društveni život
čini dobrim i lijepim. Stoga veliku nadu, onu punu i konačnu, jamči Bog koji nas je
u Isusu Kristu pohodio i darovao nam život. U Njemu će se vratiti i na kraju vremena.
Kristu se nadamo, Njega iščekujemo! S Marijom, njegovom Majkom, Crkva ide ususret
Zaručniku: čini to djelima ljubavi, jer se nada, poput vjere, dokazuje ljubavlju.
Želim vam svima plodonosno došašće – ovim riječima zaključio je svoj nagovor Sveti
Otac.