Neopisive patnje prouzročene ratovima, krvava pojava terorizma na svjetskoj pozornici
te uporno povećavanje sramotne nejednakosti između siromašnih i bogatih država ne
smiju navesti na očajavajući i onesposobljavajući osjećaj nemoćnosti, jer naše doba
nudi jedinstvene i veoma obećavajuće mogućnosti za cjeloviti i solidaran razvoj čovječanstva
– istaknuo je kardinal Renato Raffaele Martino, predsjednik Papinskoga vijeća 'Justita
et pax', zaključujući II. svjetski kongres crkvenih tijela zauzetih za pravdu i mir,
koji se u prigodi 40. obljetnice enciklike 'Razvoj naroda' prošlih dana održavao u
Rimu. Prema kardinalovu mišljenju ne treba ozloglašavati globalizaciju: ona može
biti velika prilika za globalnu solidarnost i socijalnu pravdu u vidiku općega dobra
jedinstvene obitelji narodâ. Napredak znanosti i tehnike može puno pridonijeti, a
medicinska otkrića kadra su uspješno se nositi s mjesnim bolestima i epidemijama.
Osim toga, prevladava svijest da je razvoj moralni problem – rekao je kardinal Martino.
Podsjetivši na veliku poduku svoga velikoga prethodnika vijetnamskoga kardinala Van
Thuana, kardinal je govoreći o skorom objavljivanju druge Papine enciklike istaknuo
kršćansku nadu kao snagu koju Bog daje da se ostvari njegov milosni nacrt o čovjeku
i povijesti, čiji je cjeloviti i solidaran razvoj čovječanstva sastavni dio. Posljednji
dan Kongresa, koji je bio posvećen pastoralnome zauzimanju Crkve za razvoj čovječanstva,
Maria Celestina Donadio, profesorica filozofije na katoličkome sveučilištu u Buenos
Airesu, rekla je da se „znati, djelovati i imati“ moraju usmjeriti na razvoj humanosti
ako se želi ostvariti cjeloviti razvoj kakav priželjkuje i predlaže enciklika 'Razvoj
naroda', to jest ostvariti humanost na osnovi prevrednovanja morala, naravnoga zakona
i istinskoga općeg dobra. Prema mišljenju Mati Mulumbe, kongoanskoga gospodarskog
stručnjaka, četrdeset godina nakon enciklike višestranom suradnjom su na području
zdravstva, poljodjelstva, školstva i gospodarskoga razvoja učinjeni opipljivi napreci
na putu solidarnosti, ali istinski solidarni razvoj sa smanjenjem siromaštva i sramotnih
razlika između pojedinaca i naroda kakav zahtijeva enciklika još je samo željeni cilj.
U tome je kontekstu podsjetio na stanje na afričkome kontinentu, tragičnome polju
međunarodnih okršaja, gdje bijeda i pohlepa za prirodnim zalihama povećavaju nesigurnost
i sukobe. Građanski je rat samo u Kongu prouzročio pet milijuna žrtava, 13 milijuna
preseljenih i tri i pol milijuna izbjeglica. 40 milijuna djece u subsaharskoj Africi
ne pohađa školu, 250 tisuća trudnica godišnje premine zbog komplikacija u trudnoći,
milijun ljudi od malarije, a više od dva milijuna osoba premine od side – kazao je
Mulumba.