Kardinal Zenon Grocholewski, pročelnik Zbora za katolički odgoj, na današnjoj tiskovnoj konferenciji predstavio je dokument „Odgajati zajedno u katoličkoj školi. Zajedničko poslanje posvećenih osoba i katoličkih laika“

. Sveti je Otac odobrio dokument i dopustio njegovo objavljivanje. Cilj moga izlaganja jest smjestiti dokument u njegov kontekst, to jest u zahtjevni kontekst škole i skrbi Crkve o katoličkome odgoju – istaknuo je kardinal Grocholewski.
Ogromno je područje odgoja i škole: više od milijarde školaraca s njihovim obiteljima, 58 milijuna nastavnika kojima valja pridodati pomoćno osoblje. U te su brojke uvrštene crkvene školske ustanove: više od 250 tisuća škola s oko 42 milijuna učenika. Osim toga valja spomenuti tisuće katoličkih nastavnika, među njima brojne redovnike, koji se bave odgojem u brojnim državnim školama. Uz ogromno mnoštvo korisnika škole valja istaknuti povećano zanimanje javnosti i međunarodne zajednice za odgoj. Posljednjih desetljeća prošloga stoljeća povećana je svijest o važnosti odgoja ali i zabrinutost za sadašnje stanje u školstvu. Međunarodna je zajednica na brojnim međunarodnim konferencija isticala važnost odgoja za budućnost čovječanstva, za mir, održivi razvoj i dostojanstvo naroda. Sa zadovoljstvom smo primijetili da se u Izvješću UNESCO-a govori o višedimenzionalnom odgoju zasnovanom na četiri temeljna načela: „učiti poznavati“, „učiti činiti“, „učiti živjeti zajedno“ i „učiti biti“. Integralni odgoj osobe je u srcu Crkve. Takav se odgoj, nažalost, izvan konfesionalnih škola teško probija. Današnje je školstvo obilježeno, premda na različite načine u pojedinim dijelovima svijeta, zajedničkim obilježjima, prije svega, gospodarskom, kulturnom, političkom i odgojnom globalizacijom. Globalizacija pogoduje susretu i razmjeni između pojedinih naroda, ali može proizvesti opasne kulturne homogenizacije, neku vrstu kulturnoga kolonijalizma. Osim toga primjena novih tehnologija, raširena informatizacija te brzina priopćivanja od škole zahtijevaju prilagodbu odgojne i školske prakse, čak se govori o radikalnoj preobrazbi poduke i tradicionalnoga učenja. Osim toga valja voditi računa o obzorima koji zadiru u dubinu ljudskoga života: okolišne problematike i bioetičke izazove – istaknuo je kardinal Grocholewski.
Osim spomenutih problema – primijetio je kardinal – u današnjem školskom kontekstu, poglavito na Zapadu, vlada velika pometnja. Nastavnici se osjećaju demotivirani, a svoju odgojiteljsku zadaću smatraju uzaludnom. Osim toga uvelike zabrinjava nasilje u školi i među mladima, kao i teškoće obitelji, koje su najodgovornije za odgoj djece, pri uključivanju u školsku odgojnu zajednicu. Svjedoci smo gubljenja smisla odgoja povezanoga s nestajanjem vrednota, poglavito onih koje podupiru životne odabire: obitelj, posao i moralni odabir. I odgoj pati od zala koja pritišću naše zajednice: raširena sebičnost, moralni relativizam i nihilizam. Katolička pedagoška tradicija u odgojnome procesu snažno ističe središnjost ljudske osobe. Ispravno pedagoško postavljanje smjera cjelovitome odgoju čovjeka; odgaja ga za sustavno i kritično shvaćanje kulture i stvarnosti. Odgoj mora omogućiti mladima postupno otvaranje stvarnosti kako bi usvojili zdravo i čvrsto poimanje života utemeljenog na duhovnim, vjerskim i ljudskim vrednotama – zaključio je kardinal Grocholewski.
Osvrnuvši se na ulogu Zbora za katolički odgoj, kazao je kako se katolički odgoj sa svojim školama i odgojnim ustanova stavlja na raspolaganje pravome odgoju. Imajući u vidiku saborsku deklaraciju 'Gravissimum educationis', papa Pavao VI. je apostolskom konstitucijom 'Regimini Ecclesiae universae' ustanovio Zbor za katolički odgoj, i zadužio ga za raspodjelu i poslanje katoličkih škola u svijetu; da ponudi smjernice i načela na kojima se moraju nadahnjivati katoličke škole i katolički odgoj općenito. Ovaj dokument je također sastavnica razmišljanja i proučavanja primjene nove ovlasti. Vjeran svojoj ustavotvornoj zadaći, Zbor je objavio neke dokumente čiji je cilj obnova katoličke škole i proučavanje posebnih problematika. Dokument „Katolička škola“ objavljen je prije trideset godina. U njemu se govori što je katolička škola. Potom je u dokumentu 'Katolički laik svjedok vjere u školi' opisan poziv i uloga katoličkoga laika u odgojnoj zajednici, a 1983. godine su izdane „Odgojne upute o ljudskoj ljubavi“, to su jasne upute o spolnome odgoju, koji mora, osim znanstvenih, uzimati u obzir moralne i antropološke vidike povezane s pedagoškom mudrošću i suradnjom s obiteljima.
Dokument 'Vjerska dimenzija odgoja u katoličkoj školi' objavljen je 1988. godine. U njemu se govori o temi od ogromne važnosti za katoličku školu i za odgoj općenito. Vjerska dimenzija znanosti i ljudske osobe često ostaje slaba strana odgojnoga školskog procesa, s teškim posljedicama za uzrast budućih naraštaja. Približavanjem Velikoga jubileja, 1997. godine objavljen je dokument „Katolička škola na pragu trećega tisućljeća“ u kojemu se razmišlja o identitetu i ulozi katoličke škole u današnjem odgojnome kontekstu. I na koncu je 2002. godine objavljen dokument „Posvećene osobe i njihovo poslanje u školi. Razmišljanja i usmjerenja“. Dokument na neki način dopunjuje dokument o ulozi katoličkih laika u školi, a u kontinuitetu je s apostolskom pobudnicom „Posvećeni život“. U dokumentu su izneseni razlozi nužne nazočnosti redovnika u današnjoj školi – rekao je kardinal i dodao kako najnoviji dokument želi potaknuti razmišljanje o zajedničkom odgojnom poslanju vjernika laika i redovnika. Dokument želi unaprijediti njihovu suradnju u školi. Pomanjkanje redovničkih zvanja ponekad predstavlja opasnu napast za Zavode da napuste školstvo. To nije prikladno, a veoma je opasno za poslanje Crkve, jer je pravi odgoj djece i mladih od ogromne važnosti za dobro Crkve i čovječanstva, za izgradnju boljega svijeta. Redovnička karizma, posveta Bogu i posebno svjedočenje čine redovnike sposobnim odgajati u vrednotama. Ne treba se odricati školstva. S druge pak strane, laici su također pozvani na apostolat, a budući da žive u obiteljima i brigama svijeta, kadri su odgoju priskrbiti svjetliju budućnost. Poželjna je dakle suradnja i skladna dopuna u brizi za odgoj novih naraštaja. Dokument želi pridonijeti plodnoj suradnji – zaključio je kardinal Grocholewski.