Papa Benedikt XVI. je jučer uz molitvu Anđeo Gospodnji održao nagovor pred mnoštvom
hodočasnika na Trgu Svetoga Petra govoreći o svetom Martinu biskupu kojega se Crkva
na taj dan spominje. Crkva se danas, 11. studenoga, spominje svetoga Martina, biskupa
Toursa, jednog od najpoznatijih svetaca, osobito čašćenih u Europi. Rođen je u obitelji
poganskih roditelja u Panoniji, u današnjoj Mađarskoj, oko godine 316., a otac ga
je usmjeravao prema vojničkoj karijeri. Još kao mladić, Martin se susreo s kršćanstvom
te se, nadišavši mnoge teškoće, upisao među katekumene kako bi se pripravio za krštenje.
Taj je sakrament primio oko svoje dvadesete godine, no morao je još dugo ostati u
vojsci, gdje je svjedočio svoj novi način života: pun poštovanja i razumijevanja za
sve, prema svakome se sluzi odnosio kao prema bratu, te je izbjegavao vulgarne zabave.
Oprostivši se od vojničke službe, pošao je u Poitiers, u Francusku, do svetog biskupa
Hilarija. On ga je zaredio za đakona i prezbitera, a Martin se odlučio za monaški
život i s nekolicinom je učenika utemeljio najstariji samostan u Euorpi, u Ligugeu.
Desetak godina kasnije, kršćani Toursa, koji su ostali bez svoga pastira, aklamacijom
ga biraju za biskupa - kazao je Sveti Otac. Otada se Martin živim revnošću posvetio
evangelizaciji sela i odgoju klera. Premda mu se pripisuju brojna čuda, sveti Martin
poznat je ponajprije po jednom svojem činu bratske ljubavi. Kao još mladi vojnik susreo
je putem nekog promrzlog i uzdrhtalog siromaha. Uzeo je tada svoj plašt te je, presjekavši
ga mačem nadvoje, polovicu dao tome čovjeku. Te mu se noći u snu ukazao nasmiješeni
Isus ogrnut tim istim plaštem nastavio je nadalje Papa. Ovaj milosrdni čin svetoga
Martina pokazuje onu istu logiku koja je potakla Isusa na umnažanje kruhova za gladno
mnoštvo, a još i više na to da sebe sama ostavi kao hranu čovječanstvu u Euharistiji,
najvišem znaku Božje ljubavi, Sacramentum caritatis. To je logika dijeljenja, kojom
se na autentičan način izriče ljubav prema bližnjemu. Pomogao nam sveti Martin da
shvatimo da samo putem zajedničkog djelovanju u dijeljenju možemo odgovoriti na veliki
izazov našega doba: da izgradimo svijet mira i pravde u kojem će svaki čovjek moći
dostojanstveno živjeti. To se može dogoditi prevlada li svjetski model autentične
solidarnosti, koji će biti u stanju jamčiti svim stanovnicima ovog planeta hranu,
vodu, potrebnu medicinsku skrb, ali i posao i energetske izvore, kao i kulturna, znanstvena
i tehnološka dobra. Obratimo se sada Djevici Mariji, da pomogne svim kršćanima da
budu, poput svetog Martina, velikodušni svjedoci Evanđelja ljubavi i neumorni graditelji
solidarnoga dijeljenja - zaključio je Benedikt XVI. Nakon molitve Anđeo Gospodnji
Papa je pozvao na molitvu za Libanon i za pravi izbor novoga predsjednika u toj zemlji:
Libanonska Narodna skupština uskoro će biti sazvana kako bi izabrala novoga predsjednika
države. Kao što to pokazuju brojne inicijative poduzete ovih dana, riječ je o ključnom
događaju o kojemu ovisi sam opstanak Libanona i njegovih ustanova. Pristajem uz zabrinutost
što ju je nedavno izrekao maronitski patrijarh, njegovo blaženstvo kardinal Nasrallah
Sfeir, te uz njegovu nadu da će se u novome predsjedniku moći prepoznati svi Libanonci.
Utječemo se zajedno Našoj Gospi Libanonskoj, da nadahne sve zainteresirane na odmak
od osobnih interesa i na stvarnu zauzetost za opće dobro - završio je na kraju svoje
obraćanje papa Benedikt XVI.