O zbivanjima u Crkvi u Hrvata, pripremio Vedran Šmitran

U povodu svečane razmjene ratifikacijskih instrumenata Temeljnoga ugovora i Dodatnoga protokola između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine, izjavu za Katoličku tiskovnu agenciju u Sarajevu dao je vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić, koji je i osobno sudjelovao na svečanosti upriličenoj u Apostolskoj palači u Vatikanu.
Raduje me da su govori kardinala Bertonea i predsjedatelja Komšića bili vrlo pozitivno intonirani u smislu europskih integracija te da je istaknuto kako Bosna i Hercegovina u procesu izgradnje mira ide prema europskim načelima. Ovaj Ugovor je svakako doprinos tome. Posebno me raduje da su ratifikacijski instrumenti razmijenjeni upravo na obljetnicu smrti bosanske kraljice Katarine Kotromanić-Kosača, što ima posebnu simboliku – izjavio je kardinal Puljić za KTA.
Obljetnica smrti posljednje bosanske kraljice danas je svečano obilježena u Kraljevoj Sutjesci, nedaleko kraljevskoga grada Bobovca, a svečano misno slavlje tom je prigodom predvodio novoizabrani predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, čime su na svojevrstan način obnovljene stare povijesne veze između Đakovačke i Srijemske biskupije i Bosne.
Euharistijskim slavljem koje je u zagrebačkoj katedrali prošle srijede predvodio zagrebački nadbiskup i veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kardinal Josip Bozanić, sveučilišna zajednica Grada Zagreba obilježila je početak nove akademske godine, zazvavši svjetlo i pomoć Duha Svetoga.
Govoreći o odnosu znanosti i vjere, zagrebački nadbiskup u propovijedi je sveučilištarcima poručio: „Mnogi će u vama buditi težnje za vlastitim ostvarivanjem i veličanjem ljudske snage; mnogi će vas zadiviti otkrivanjem zakonitosti materijalnoga svijeta do te mjere da ćete biti zbunjeni i možda ćete ta nova otkrića teško povezivati s Bogom Isusa Krista. No, što bolje upoznate Krista, svako će otkriće biti veća radost.“ Kardinal Bozanić osvrnuo se i na aktualni Bolonjski proces, kazavši kako se s njim u vezi nerijetko ističu karakteristike kao što su: izvrsnost, dosizanje i poštovanje sveeuropskih standarda studiranja, lakše otvaranje novih radnih mjesta i dobivanje poslova, odnosno konkurentnost na tržištu rada. Ali, ne smijemo previdjeti one odlike koje rese taj proces, a iz kršćanske perspektive imaju veliku vrijednost, a to su: zajedništvo i zbližavanje akademskih zajednica na europskoj i svjetskoj razini, razmjenjivanje iskustava, stjecanje znanja u ozračju međuljudskog zbližavanja, dopuštanje raznolikosti vidika i sučeljavanja stajališta, solidarnost i pomaganje siromašnima do lakšeg pristupa obrazovanju, iskustvo ljepote kulturološkoga bogatstva… Jednom riječju, taj proces ne smije biti sveden isključivo na razloge gospodarskoga razvoja, nego ga uvijek treba vraćati na njegov unutarnji smisao – poručio je ovom prigodom zagrebački nadbiskup.
“Teologija i Crkva u procesima europskih integracija” – bila je to tema XIII. međunarodnog teološkog simpozija, koji se u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu, u tome gradu održao 25. i 26. listopada.
“Europa je već godinama interesantna i interesna za nas jer nas se tiče i dotiče. Međutim, pitamo se što je to Europa?” – kazao je domaći nadbiskup Marin Barišić u pozdravnome obraćanju sudionicima Simpozija. Je li Europa samo zajednica kapitala, tržišta, novca, monete ili nekih drugih vrednota, moralnih i duhovnih – upitao se dr. Barišić, podsjetivši na važne početke Europe kada se Zapad okrenuo Isusu Kristu, te na simboliku europske zastave koja upućuje na otvoreno nebo nad Europom. U toj izgradnji Europe vjerujem da i teologija i Crkva imaju mnogo toga reći; imaju povijesno iskustvo, ali i mudrost za budućnost – poručio je splitsko-makaraski nadbiskup.
Na Simpoziju su dotaknuta i neka praktična pitanja i problemi iz života domaće Crkve. Nikako nije riješeno pitanje o kojemu svi šute, a to je budućnost mnogih teologa laika. Premda se zna da svatko studira na svoju odgovornost i da nitko ne može jamčiti radno mjesto, ipak se postavlja pitanje hoće li se u Crkvi otvoriti prostora za sustavno zapošljavanje diplomiranih teologa? Ako neće treba li u skladu s time korigirati upisne kvote i sasvim drugačije postaviti teološki studij – upitao je dr. Željko Tanjić s KBF-a u Zagrebu, dodavši kako su u društvu teološka pitanja marginalizirana i uistinu svedena na razinu medijskog pojednostavljenja. Nemoguće je ozbiljno govoriti o teološkim temama, a čini se da one nikoga ni ne zanimaju, osim ako nisu na razini senzacionalističkog napisa – zaključio je dr. Tanjić.