Postoji čvrsta veza između ljudskih prava i vjerske slobode – ustvrdio je msgr. Anthony
Frontiero, službenik Papinskoga vijeća „Justitia et Pax“, govoreći na zasjedanju Organizacije
za sigurnost i suradnju u Europi, održanome od 24. rujna do 4. listopada u Varšavi.
Snošljivost i jednakopravnost su ključne riječi u sučeljavanju s nizom političkih
i sigurnosnih pitanja nastalih iz odnosa između kultura i naroda – kazao je predstavnik
Svete Stolice izražavajući zadovoljstvo što ih je Organizacija izabrala kao polaznu
točku u provjeri postignutoga. Polazna točka – istaknuo je – koja može dovesti do
miroljubivih odnosa među narodima i pridonijeti napretku ljudskoga roda. Ali stvarnost
je činjenica – upozorio je msgr. Frontiero – da unatoč prihvaćenim obvezama vjerska
sloboda i jednakopravnost nisu vidljive u svim zemljama. Dogodila su se brutalna
ubojstva, osude i zatvorske kazne s optužbom nelegalnoga vjerskog djelovanja, kao
i ograničavanje vjerske slobode na štetu misionarskoga rada. Govoreći o razlozima
takvoga ponašanja, kazao je kako su to poslijeratne napetosti i ideologije. U
današnjem društvu – istaknuo je msgr. Frontiero, brojni niječu posebnost ljudske naravi,
a to je prvi korak udaljavanja od dijaloga. Nestabilno poimanje osobe otvara vrata
autoritarnim odlukama, a narod izvrgava ugnjetavanju i nasilju. Poštovanje ljudske
osobe, ljudskih prava te prihvaćanje neupitnoga ljudskoga dostojanstva jedina je pretpostavka
za uklanjanje diskriminacije. Osim toga – preporučio je msgr. Frontiero Organizaciji
– trebalo bi sve oplemeniti novim poimanjem utemeljenim na solidarnosti. Govoreći
napose o vjerskoj slobodi, podsjetio je kako je Benedikt XVI. ustvrdio da je ona temeljna,
neizostavna, neotuđiva i nepovrediva. Ona podrazumijeva i pravo na promjenu vjerovanja.
Poštivanje vjerske slobode „temeljno je očitovanje poštivanja ljudskoga razuma i njegove
spoznajne sposobnosti, a veoma je važno priznati vrednotu otvorenosti prema transcendenciji.
Poglavito je važno – upozorio je msgr. Frontiero – razmišljati o činjenici kako značajnije
religije u svijetu, uključujući kršćanstvo, kao bitne dimenzije svoga vjerskoga poslanja
promiču mir i pravdu. To je dakle potvrda univerzalne solidarnosti – zaključio je
monsinjor.