Simpozij o baštini novomarofskog kraja

U prigodi 540. obljetnice prvog pisanog spomena mjesta i crkve u Remetincu u subotu 13. listopada održan je znanstveni skup "Povijesno-umjetnički pregled pisane i spomeničke baštine novomarofskoga kraja i okolice". Simpozij je održan u župnoj crkvi BDM od Krunice u Remetincu u sklopu višednevnog programa obilježavanja te obljetnice, kao i 300. obljetnice zbornika misa "Remetinečkoga kantuala". Uz brojna duhovna zvanja, iz župe Remetinec poniklo je i veliko crkveno liturgijsko i knjižno blago, poput "Remetinečkog kantuala", koji se čuva u varaždinskom franjevačkom samostanu, kamo je prenesen po ukinuću franjevačkog samostana u Remetincu. Zbornik sadrži 23 mise, uglazbljene potkraj 17. stoljeća, a jedna od njih, "Kratka misa oca Atanazija", izvedena je na misnom slavlju, koje je nakon simpozija predvodio domaći sin mons. Lovro Cindori, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog, i to na latinskom jeziku.
"Remetinečki kantual" najstariji je sačuvani zbornik franjevačkog glazbenog stvaralaštva na području današnje franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda te prvi zbornik franjevačke barokne glazbe. Napisao ga je franjevac Franjo Vogtsberger, koji je u Remetincu službovao u više navrata, pa tako i 1707., kada je prepisao mise i oblikovao "Remetinečki kantual", koji je postao obrazac prema kojem su kasnije prepisivane mise u kantuale za ostale samostane provincije.
Mjesto Remetinec prvi se put spominje u pismu slavonskog bana i vlasnika grebenskog posjeda Ivana (Jana) Vitovca, upućenom 28. travnja 1467. g. papi Pavlu II., u kojem ga poziva da za crkvu i samostan u Remetincu podijeli hodočasnicima i pokornicima određene oproste, na što je Papa pozitivno odgovorio. Ta se isprava čuva u Tajnom vatikanskom arhivu, a pronađena je zahvaljujući prof. Andriji Lukinoviću, arhivaru Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu.