Jučer je u Oslu dodijeljena Nobelova nagrada za mir 2007.

Jučer je u Oslu dodijeljena Nobelova nagrada za mir 2007. Dobitnici su Međuvladin odbor Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i bivši dopredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Al Gore. Ovogodišnja nagrada je priznanje za napore u širenju spoznaje o klimatskim promjenama prouzročenim ljudskim djelovanjem kao i za poduzimanje potrebnih mjera za njihovo suzbijanje – stoji u obrazloženju Nobelove nagrade za mir. Prvi put se skrb za okoliš priznaje kao jedna od temeljnih obveza kako bi se u svijetu moglo na probitačan način raditi na očuvanju mira. Al Gore, rođen 1948. godine u Washingtonu, nakon političkoga iskustva, postao je najvatreniji pobornik u borbi protiv zagrijavanja planeta. Njegova knjiga „Neugodna istina“, prema kojoj je snimljen dokumentarac ovjenčan Oscarima, postala je svjetski bestseler. Problem klime nije političko nego moralno pitanje – kazao je Al Gore primajući nagradu.
Nadam se da će film pridonijeti promicanju dijaloga i sve nas potaknuti da iskusimo ono što je malo naraštaja imalo povlasticu iskusiti. To je poslanje jednoga naraštaja, moralna obveza, jedinstvena prilika, izazvana okolnostima. Mora se na stranu staviti sitnice i sukobljavanje, sve što koči. Ova je klimatska kriza izazov za svakoga građanina našega planeta. Moramo se ujediniti, jer je poželjna globalna suradnja vladâ, raznih uprava i građanskoga društva, kako bismo nadvisili svoje granice i pristupili rješavanju krize. Ako vas ovaj film nadahne– nadam se da će se to dogoditi – svatko može pridonijeti postizanju razlike i tako aktivno sudjelovati u rješavanju problema – kazao je Al Gore. Zauzimanje za okoliš oduvijek je u Ujedinjenim narodima nailazilo na plodno tlo, a danas je najbrojnija međunarodna skupina stručnjaka za klimu Međuvladin odbor o klimatskim promjenama koji su na zahtjev skupine G7 1988. godine ustanovili Svjetska meteorološka organizacija i Program Ujedinjenih naroda za okoliš, a zadaća mu je ocjenjivati i sažimati znanstveno istraživanje o klimi u čitavome svijetu.
Na upit zašto su klimatske promjene prijetnja svjetskome miru, Giampiero Maracchi iz Talijanskoga istraživačkoga vijeća, kazao je kako klimatske promjene predstavljaju opći nered, biološkoga, gospodarskoga i prirodnoga karaktera, a ratovi su obično odgovor na taj nered. Očito je dakle da uravnotežen planet teže pribjegava ratu kako bi pronašao rješenja, slijedom toga čini mi se razumno povezivanje mira s klimatskim promjenama – istaknuo je Maracchi. Na upit može li se na svjetskoj razini postići jedinstven odgovor na globalni problem klimatskih promjena, kazao je kako postoje razni mogući odgovori. Jedan je odgovor Protokol iz Kyota, koji određuje da države moraju za 55% smanjiti stakleničke plinove. Vjerojatno je rješenje ovih problema u izmjeni gospodarskoga modela primjenjivanoga posljednjih stoljeća. Osim toga valja imati na umu da znanost nikada nije sto posto potpuna: klimatskih promjena bilo je u geološko doba, ali i u novije vrijeme, primjerice između osamstote i tisuću dvjestote godine kada je bilo veliko zagrijavanje, ili neznatno hlađenje između 1560. i 1700. godine – zaključio je Maracchi.