Jean Vanier autor je knjige PRONAĆI MIR, a ujedno je osnivač zajednice Arka i suosnivač
zajednice Vjera i svjetlo. Širom svijeta te se zajednice brinu o ljudima s teškoćama
u razvoju. Svjetski poznati autor napisao je dvadesetak knjiga, a „Pronaći mir“ tog
kanadskog autora, objavila je Kršćanska sadašnjost. O knjizi govori Boris Rotar.Na
osnovi terorističkog napada na tornjeve u Americi, Vanier ispisuje svoju knjigu u
pet poglavlja, od sukoba i straha, potrebe za promjenom, prevladavanja prepreka među
nama te u nama samima, do nalaženja mira. Svijet je podijeljen u tisuće gotovo hermetički
zatvorenih skupina i svaka misli da je bolja od drugih. Kako uspostaviti dijalog ako
se arogantno držimo uvjerenja da je naša snaga i tehnologija znak našeg humanizma
i dobrote. Jezici jesu prepreke, ali i strah od skupine koja je drugačija i svaka
se boji da će izgubiti identitet. Ljudi se ne vole otvarati jedni prema drugima i
svi mi unutar jedne skupine, kulture, vjere, obitelji i svojih prijatelja osjećamo
sigurnost. Ljudi koji imaju moć žele kontrolirati situaciju, jer se boje promjene
ako oni iz drugog socijalnog okruženja postanu slobodni i samosvjesni. U društvu koje
smo stvorili utemeljeno na natjecanju ima nekoliko pobjednika, mnogo gubitnika i još
više žrtava. Neki su na vrhu, drugi u depresiji, ljubomorni, gnjevni prema samima
sebi, roditeljima, društvu, Crkvi, Bogu tj. prema svakome za kojega misle da ih je
prevario i uskratio im sreću. Ljudi se boje ne biti, a to znači ne biti ljubljeni,
uspješni, cijenjeni ili prepoznati kao vrijedni, ne imati svoje mjesto ako se napusti
sigurnost skupine. Bojimo se samoće i tjeskobe. Vanier u knjizi voli primjere velikih
ljudi navodeći tako i primjer bijelog mučitelja iz Južne Afrike koji je Nelsonu Mandeli
rekao: «Znate li da imam moć dati vas ubiti? » Mandela mu je odgovorio: «Zar vi ne
znate da ja imam moć otići u smrt slobodan?» Slobodu nalazimo, kaže autor, kad prihvaćamo
sebe onakvi kakvi jesmo, smrtni, ali kad vjerujemo u sebe ne pretvarajući se da smo
nešto drugo. Ljudi u bolnici zračeni nakon kemoterapije, trpeći bol, slabi u blizini
smrti, prestaju jedan drugome biti prijetnja bilo koje rase ili vjere ili socijalnog
statusa bili. Oni počinju razmišljati samo o najbitnijem i otvaraju se jedni prema
drugima. Autor citira i Freuda i njegove riječi iz eseja o smrti, u kojem je zapisao
kako se može živjeti u punini pripremajući se za smrt. Gledajte smrti u oči…. Ne bježite
od nje; ne pretvarajte se da ona ne postoji. Prihvaćajući život u istini i slobodi,
a to znači i smrt kad za nju stigne čas, počinjemo prihvaćati i mnogo malih smrti
u životu, a to su razočaranja, neuspjesi, odbacivanja i različiti oblici povreda koje
nam drugi nanesu. Tek tada možemo srušiti zidove koji okružuju našu samodopadnost
i prepoznavši potrebu početi se mijenjati. Za ovog je autora mirotvorstvo prihvaćanje
ljudi koji su slabi i u potrebi, kojima se to čini osmijehom, ljubaznošću i nježnošću,
otvarajući im srca i na taj im način dati potporu. Proroci mira koje ova knjiga pak
želi postići, jesu oni ljudi koji svojom osobom i stavom ne izazivaju strah nego djeluju
tako da se ljudska srca otvaraju za razumijevanje i milosrdnu ljubav. To su (gle paradoksa)
oni koji su slabi i koji čeznu za odnosom s drugim ljudima, kaže autor. Takvi slabi
ljudi na tajanstveni način ruše ograde straha oko naših srca. Tek kad oko sebe počnemo
primjećivati slabe, i mi počinjemo prihvaćati svoju vlastitu slabost. Shvaćamo da
trebamo druge, i otkrivši u sebi vlastitu ranjivost i krhkost počinjemo skidati samozaštitne
ograde oko sebe, kojima smo se pokušali zaštiti. Tek tada možemo i viknuti da trebamo
pomoć prijatelja, obitelji, vjere, Boga i zajednice. Vanier otkriva ne samo svoju
tajnu ovom knjigom nastalom na dugogodišnjem iskustvu sa slabima i odbačenima. Ona
pokazuje da mir ne dolazi od nadmoći i moći. Proroci mira postajemo otkrivši vlastitu
slabost. Mir unutrašnji, obiteljski i svjetski dolazi iz snage najdubljeg najranjivijeg
dijela našeg bića koji je u svima nama.Odlična knjiga velikog tragača za mirom, još
jednog velikog proroka mira koji to iskustvo želi potaknuti u svakom od nas.