Globalizacija i sekularizacija, vjerska sloboda u višekulturnim društvima kao i opasnosti
od sinkretizma, bile su glavne teme razmišljanja nadbiskupa Dominiquea Mambertija,
tajnika Državnoga tajništva za odnose s državama, pročitanog na skupu koji je Bavarska
katolička akademija u Njemačkom veleposlanstvu pri Svetoj Stolici organizirala na
temu: „Globalizacija i religija: izazovi za politiku i Crkvu“. Budući da nadbiskup
Mamberti sudjeluje na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, njegovo je predavanje pročitao
msgr. Pietro Parolin, dotajnik Državnoga tajništva za odnose s državama. Globalizaciji
treba dati jedno lice, a to lice mora biti ljudsko – to je temeljno načelo razmišljanja,
koje upozorava na razne opasnosti. Globalizacija bi mogla dovesti do sinkretizama:
ako je tehnika u središtu svega, ako upravlja integracijom gospodarstva ili revolucijom
komunikacija, ako postane poimanje politike, onda se može zapasti u sinkretizam, onda
se može relativizirati sve čak i istinu. Ako se prihvati da su u biti sve religije
jednake, to jest da je svaka po sebi kadra voditi ljude prema spasenju, slijedom toga
svaku se religiju – a posebice kršćanstvo, koje se predstavlja da ima istinu – smatra
kao pokret, skoro fanatičan i potencijalno fundamentalistički. Susret između religija
u stvarnosti se – pojasnio nadbiskup – ne može voditi odričući se istine, ali je moguć
samo pomoću njezina produbljivanja. Relativizam ne ujedinjuje, ne čini to ni čisti
pragmatizam. Nadbiskup je dodao kako odricanje od istine i uvjerenja ne uzdiže čovjeka
niti ga drugima približava, nego ga podvrgava računici korisnoga i sebičnosti, lišavajući
ga njegove veličine. Osim toga, podsjetio je kako je globalizacija stavila u krizu
ideološki, etnički, nacionalistički i kulturno zatvorena društva, a pogodovala je
pozitivnom otvaranju univerzalnome građanstvu. Problem, dakle, nije globalizacija
u sebi nego je opasnost da se izgubi središnjost čovjeka i transcendentnost, što bi
značilo gubitak poštovanja vjerske slobode. Globalizacija umnaža kontakte i multietnički
suživot, ali postoji opasnost da dođe do napetosti zbog nerazumijevanja ili nepoštivanja
kulturnih vrednota države prihvata, također i zbog nepoštivanja dostojanstva useljenika
koji ne poštuje ni kulturu ni vjeru domaćega stanovništva – primijetio je nadbiskup.
Govoreći o zakonodavstvu kazao je kako je prikladno jasno razlikovati potrebne
mjere prihvata useljenika i punoga poštivanja njihove vjerske slobode od neopravdanih
popuštanja koja u opasnost dovode kulturni i vjerski identitet društva koje ih prihvaća.
Globalizirano društvo teži izjednačavanju i homologaciji, ali to ne priječi državi
da zakonima i mjerama zaštiti vjerske vrednote koje ispovijeda većina građana i koje
pripadaju povijesnoj, umjetničkoj i kulturnoj stečevini vlastitoga naroda. Na koncu,
nadbiskup je poželio da se pravni sustavi uređuju polazeći od poimanja jednakoga dostojanstva
svih ljudi, bez obzira na njihovo vjerovanje, da jamče dakle jednakost između muškaraca
i žena. To je osnovno na pravnoj razini i u izgrađivanju društvenih modela kadrih
na pozitivan način suprotstavljati se globalizaciji – zaključio je nadbiskup Mambertí.