Opasnosti globalizacije

Globalizacija i sekularizacija, vjerska sloboda u višekulturnim društvima kao i opasnosti od sinkretizma, bile su glavne teme razmišljanja nadbiskupa Dominiquea Mambertija, tajnika Državnoga tajništva za odnose s državama, pročitanog na skupu koji je Bavarska katolička akademija u Njemačkom veleposlanstvu pri Svetoj Stolici organizirala na temu: „Globalizacija i religija: izazovi za politiku i Crkvu“. Budući da nadbiskup Mamberti sudjeluje na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, njegovo je predavanje pročitao msgr. Pietro Parolin, dotajnik Državnoga tajništva za odnose s državama.
Globalizaciji treba dati jedno lice, a to lice mora biti ljudsko – to je temeljno načelo razmišljanja, koje upozorava na razne opasnosti. Globalizacija bi mogla dovesti do sinkretizama: ako je tehnika u središtu svega, ako upravlja integracijom gospodarstva ili revolucijom komunikacija, ako postane poimanje politike, onda se može zapasti u sinkretizam, onda se može relativizirati sve čak i istinu. Ako se prihvati da su u biti sve religije jednake, to jest da je svaka po sebi kadra voditi ljude prema spasenju, slijedom toga svaku se religiju – a posebice kršćanstvo, koje se predstavlja da ima istinu – smatra kao pokret, skoro fanatičan i potencijalno fundamentalistički. Susret između religija u stvarnosti se – pojasnio nadbiskup – ne može voditi odričući se istine, ali je moguć samo pomoću njezina produbljivanja. Relativizam ne ujedinjuje, ne čini to ni čisti pragmatizam. Nadbiskup je dodao kako odricanje od istine i uvjerenja ne uzdiže čovjeka niti ga drugima približava, nego ga podvrgava računici korisnoga i sebičnosti, lišavajući ga njegove veličine. Osim toga, podsjetio je kako je globalizacija stavila u krizu ideološki, etnički, nacionalistički i kulturno zatvorena društva, a pogodovala je pozitivnom otvaranju univerzalnome građanstvu. Problem, dakle, nije globalizacija u sebi nego je opasnost da se izgubi središnjost čovjeka i transcendentnost, što bi značilo gubitak poštovanja vjerske slobode. Globalizacija umnaža kontakte i multietnički suživot, ali postoji opasnost da dođe do napetosti zbog nerazumijevanja ili nepoštivanja kulturnih vrednota države prihvata, također i zbog nepoštivanja dostojanstva useljenika koji ne poštuje ni kulturu ni vjeru domaćega stanovništva – primijetio je nadbiskup.
Govoreći o zakonodavstvu kazao je kako je prikladno jasno razlikovati potrebne mjere prihvata useljenika i punoga poštivanja njihove vjerske slobode od neopravdanih popuštanja koja u opasnost dovode kulturni i vjerski identitet društva koje ih prihvaća. Globalizirano društvo teži izjednačavanju i homologaciji, ali to ne priječi državi da zakonima i mjerama zaštiti vjerske vrednote koje ispovijeda većina građana i koje pripadaju povijesnoj, umjetničkoj i kulturnoj stečevini vlastitoga naroda. Na koncu, nadbiskup je poželio da se pravni sustavi uređuju polazeći od poimanja jednakoga dostojanstva svih ljudi, bez obzira na njihovo vjerovanje, da jamče dakle jednakost između muškaraca i žena. To je osnovno na pravnoj razini i u izgrađivanju društvenih modela kadrih na pozitivan način suprotstavljati se globalizaciji – zaključio je nadbiskup Mambertí.