Međunarodna konferencija o galaksijama

U znanstvenome centru „Matteo Ricci“ u Rimu danas je završila međunarodna konferencija koju je Vatikanska zvjezdarnica organizirala na temu – nastajanje i razvoj galaktičnih ploča. Na skupu je sudjelovalo oko 210 astronoma iz čitavoga svijeta, a 4. listopada je obilježena 50. obljetnica slanja u svemir Sputnika, prvoga umjetnog satelita.
Osvrnuvši se na nova otkrića u astronomiji u razgovoru za naš radio isusovac José Funes, ravnatelj Vatikanske zvjezdarnice, kazao je kako se u astronomiji posljednjih godina raspravlja o tri teme: nastajanje planeta, zvijezda i galaksija. Vatikanska zvjezdarnica također sudjeluje u astronomskome istraživanju. U svemiru postoje tri vrste galaksija: eliptične koje imaju jajolik oblik, okrugle poput gramofonske ploče ili friganoga jajeta, te obične koje nemaju neki posebni oblik. Otkrili smo kako nastaju i rastu okrugle galaksije. Sada možemo svemirskim teleskopima, poput NASA-inog Galexa, promatrati ultraljubičaste zrake, upravo smo o tome raspravljali ovih dana. Prije smo mogli promatrati samo takozvano „vidljivo svjetlo“, koje vidimo golim okom. S radioteleskopima imamo potpuniju sliku o galaksijama – istaknuo je otac Funes.
Govoreći o razvoju svemiru kazao je kako neke galaksije proizvode zvijezde koje su sastavljene od plina i galaktične prašine. Zvijezde danas manje nastaju nego li prije milijardu godina. Dalje galaksije, koje sada vidimo kad su bile mlade, pokazuju kako se oblikuju i razvijaju. O našoj galaksiji koju nazivamo Kumova slama ili Mliječna staza, znamo dosta. Ona je dio skupine lokalnih galaksija, kojih ima oko 40. Naša galaksija ima svoje satelite, to su manje galaksije, a moglo bi se reći da ih je naša progutala. Isto tako znamo da je galaksija Andromeda veoma slična našoj, može se reći da su sestre, ona nam je najbliža spiralna galaksija, a udaljena je dva milijuna svjetlosnih godina. Teško je reći koja je galaksija od nas najudaljenija, jer se svako toliko otkrije udaljenija. Neke galaksije možemo promatrati kakve su bile prije 12, 13 milijarda svjetlosnih godina, to znači da do nas njihova svjetlost stiže nakon 12, 13 milijarda svjetlosnih godina – primijetio je otac Funes.
Na upit kakve misli izaziva beskonačnost prostora, kazao je kako u svemiru ima 100 milijarda galaksija; svaka galaksija ima milijarde zvijezda, a moguće je da te zvijezde imaju planete poput našega sunčevoga sustava. Svemir je beskrajan, toliko velik pred njim osjećamo svoju krhkost i sićušnost naže Zemlje. To bi nas moralo potaknuti na razmišljanje da budemo – kako je posljednjih tjedana govorio Benedikt XVI – odgovorniji u korištenju zemaljskih dobara, da ne budemo sebičnjaci nego da mislimo i na buduće naraštaje – zaključio je otac Funes.