Europski dan protiv smrtne kazne

Europski je parlament usvojio rezoluciju kojom podsjeća kako je predsjedništvo Europske unije dobilo mandat izraditi i predložiti tekst o međunarodnome moratoriju na smrtnu kaznu, koji će biti podnijet Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Europski parlament potiče UN da usvoje rezoluciju do konca ove godine. Europsko je Vijeće ustanovilo Europski dan protiv smrtne kazne, koji će se obilježavati 10. listopada.
Osvrnuvši se na usvajanje moratorija u razgovoru za našu radio postaju Mario Mauro, europski parlamentarac i dopredsjednik Europskoga parlamenta, kazao je kako treba voditi računa da bi sadržaj rezolucije mogao stvoriti probleme. To je jasno istaknuo socijaldemokratski vođa u Europskome parlamentu, Graham Watson, upozoravajući na činjenicu kako je Europa u lipnju usvojila zajedničko stajalište: opći moratorij s dugoročnim ciljem ukidanja smrtne kazne. Ako se do kraja prosinca želi dobiti pozitivan odgovor skupštine Ujedinjenih naroda, valja se pridržavati zacrtanoga puta; stoga svi tekstovi koji mogu poteći od rezolucije moraju biti dosljedni s dogovorenim. Razdvajanje moratorija od ukidanja smrtne kazne, čak i pokušaj prevrtanja stajališta Europske unije, koja se jasno opredijelila za moratorij, ali u vidiku njezina ukidanja, mogao bi netko u Staklenoj palači zlonamjerno koristiti protiv pristupanja brojnih država, među njima i suautora rezolucije, poglavito Meksika i Filipina. Ovaj prizor nije nemoguć, jer se vidio u drugim prigodama, primjerice kad su skandinavske države, bojeći se da moratorij predstavlja konačno odricanje od ukidanja smrtne kazne, uskratile svoj glas.
Na primjedbu kako je uspjeh što se na Skupštini raspravlja o moratoriju, kazao je ako bi se obistinila ta pretpostavka, onda zaista možemo govoriti o uspjehu, koji valja, po mome mišljenju, produbiti analizom današnjega konteksta. Više od polovice država u svijetu, njih 129, već je pravno ili činjenično ukinulo smrtnu kaznu; 89 država ju je ukinulo, u deset zemalja je ukinuta za sve zločine, osim iznimaka poput raznih ratnih zločina; trideset zemalja se može smatrati činjeničnim protivnicima, jer u pravnom sustavu zadržavaju smrtnu kaznu, ali je više od deset godina ne izvršavaju. Smatra se da je u tim državama na snazi i u praksi politika o neizvršavanju smrtne kazne. Izvršene smrtne kazne unatoč pomacima u posljednjim godinama zabrinjavaju. Sa sigurnošću se zna da je u 25 država u 2006. godini ubijena 1.591 osoba, a u 55 zemalja je na smrtnu kaznu osuđeno više od 3.860 osoba. Na prvome mjestu po osudama je Kina, potom Iran, Pakistan, Irak, Sudan te Sjedinjene Američke Države. Ako bi u ovome kontekstu, poznajući potporu koju u diplomatskim međunarodnim krugovima uživaju spomenute države, došlo do usvajanja moratorija onda bi to zaista bio apsolutni uspjeh – zaključio je Mauro.