Papa primio vjerodajnice novoga talijanskog veleposlanika
Crkva ne traži povlastice, nego samo mogućnost slobodnoga izvršavanja svojega poslanja
za dobro svih Talijana – istaknuo je papa Benedikt XVI. primivši danas vjerodajnice
Antonia Zanardija Landija, novoga talijanskog veleposlanika pri Svetoj Stolici. Sveti
je Otac tom prigodom istaknuo plodnu suradnju između Svete Stolice i talijanske države
u promicanju dobra cijele nacionalne zajednice, te potaknuo Italiju da se na međunarodnome
području nastavi zalagati za mir i obranu ljudskih prava. Nakon što je potaknuo
Italiju da dade svoj prinos međunarodnoj zajednici, i to promičući ljudske i kršćanske
vrednote koje čine nezaobilaznu baštinu ideala i koje su oblikovale njezinu kulturu
i njezinu civilizacijsku i religijsku povijest, Sveti je Otac govorio o ulozi Crkve
u talijanskome društvu. Katolička Crkva neće prestati davati građanskome društvu,
kao što je to činila u prošlosti, svoj specifični doprinos, te promicati i isticati
ono što je u njemu istinsko, dobro i lijepo, prosvjetljavajući sva područja ljudskoga
djelovanja, sredstvima koja su u skladu s Evanđeljem i dobrim sviju, a prema obilježjima
vremena i situacija – istaknuo je Papa. Podsjetivši potom na pastoralnu konstituciju
'Gaudium et Spes', Sveti je Otac istaknuo da su politička zajednica i Crkva neovisne
i samostalne, ali obje su, iako na drugačiji način, u službi osobnoga i društvenoga
poziva istih ljudskih bića. U ugovoru iz 1984. godine, kojim je promijenjen Lateranski
konkordat, istaknute su, kako neovisnost i suverenitet države, tako i uzajamna suradnja
u promicanju čovjeka i dobra cijele nacionalne zajednice – kazao je Sveti Otac. Težeći
tom cilju – dodao je Papa – Crkva si za cilj ne postavlja moć, ne očekuje povlastice
i ne teži za povlaštenim gospodarskim i društvenim položajima. Njezin je jedini cilj
služiti čovjeku, nadahnjujući se riječima i primjerom Isusa Krista. Katolička Crkva
stoga traži da ju se vrjednuje po njezinoj specifičnoj naravi, te da može slobodno
vršiti svoje posebno poslanje za dobro ne samo vlastite braće, nego svih Talijana.
Izrazivši potom nadu u suradnju među svim sastavnicama talijanske nacije, ne samo
kako bi se očuvalo prepoznatljivo kulturno i duhovno nasljeđe, nego još više kako
bi se tražili novi putovi za suočavanje, na odgovarajući način, s velikim izazovima
postmodernoga vremena. Među njima, - kazao je Papa – ograničavam se spomenuti obranu
ljudskoga života u svakom njegovom razdoblju, zaštitu svih prava osobe i obitelji,
izgradnju solidarnoga svijeta, poštovanje stvorenoga, te međukulturni i međureligijski
dijalog. Govoreći nadalje o ulozi Italije u svijetu, Sveti je Otac napomenuo kako
treba još puno raditi kako bi se postigla potpora cjelovitoga humanizma. Upravo će
stoga 60. obljetnica Deklaracije o ljudskim pravima, koja se obilježava sljedeće godine,
biti korisna prigoda za Italiju kako bi dala vlastiti prinos uspostavljanju, na međunarodnome
planu, pravednoga poretka kojemu će u središtu uvijek biti poštovanje čovjeka, njegova
dostojanstva i njegovih neotuđivih prava – napomenuo je Papa, te spomenuvši današnji
blagdan svetoga Franje Asiškoga, patrona Italije, Sveti je Otac istaknuo posebnu vezu
koja spaja Italiju s Petrovim nasljednikom, koji – kako je kazao – svoje sjedište
ima upravo u ovoj zemlji, i to ne bez otajstvenoga i providnosnoga Božjega nauma.
Novi talijanski veleposlanik pri Svetoj Stolici rođen je 1950. godine u Udinama.
Diplomirao je pravo, a diplomatsku karijeru je započeo 1978. godine, u okviru koje
je bio na raznim dužnostima.